Star Trek serija 60 godina kasnije nije promijenila samo nauku već i društvo

Kada se govori o utjecaju Star Treka, često se spominju tehnologije koje su nekada djelovale futuristički, a danas su dio svakodnevnog života. Tableti, telefoni na preklop, pametni telefoni i sistemi kojima se upravlja glasom samo su neki od primjera. Međutim, šest decenija nakon nastanka franšize istraživači ukazuju na mnogo širi trag koji je ostavila na društvo, kulturu, politiku, nauku, pa čak i način na koji komuniciramo na internetu.

Star Trek ove sedmice obilježava 60 godina postojanja. Od prvih epizoda istraživanje svemira bilo je samo jedan dio priče. Jednako važno bilo je pitanje kako ljudi reagiraju na nepoznato, drugačije i strano. Naučna fantastika dugo služi kao prostor u kojem se problemi stvarnog društva prenose u izmišljene svjetove. Primjer je i „Rat svjetova“ H. G. Wellsa, priča o invaziji vanzemaljaca koja istovremeno govori o evropskom imperijalizmu. Star Trek je tokom različitih perioda svog postojanja na sličan način otvarao stvarne društvene teme.

Budućnost bez novca, ali i svijet bez današnjih podjela

Vizija Genea Roddenberryja predstavljala je čovječanstvo koje živi u miru, bez novca, dok međunarodna posada zajednički radi u interesu naučnog istraživanja, prenosi IFLScience.

Društvena pitanja bila su prisutna još u originalnoj seriji. Star Trek: The Original Series prikazao je jedan od prvih međurasnih poljubaca na televiziji, između kapetana Kirka, kojeg je glumio William Shatner, i poručnice Uhure, koju je igrala Nichelle Nichols. Iako se često navodi kao prvi takav poljubac na televiziji, zapravo je bio jedan od prvih.

Shatner i Nichols morali su se boriti da scena ostane u epizodi, uključujući namjerno loše snimljene verzije scene bez poljupca.

Nichols je kasnije navođena kao inspiracija ženama, posebno crnim ženama koje su željele raditi u NASA-i. James Doohan, koji je glumio Montgomeryja „Scottyja“ Scotta, na sličan način inspirirao je ljude da postanu inženjeri, što se poredi sa takozvanim Scully efektom iz serije The X-Files.

Profesor Jean-Michel Berthiaume sa Université du Québec à Montréal podsjeća i da je Martin Cooper govorio o komunikatoru iz Star Treka kao velikom utjecaju na razvoj telefona na preklop.

Franšiza se tokom decenija bavila rasizmom, eugenikom, ropstvom, genocidom, pravdom, terorizmom i siromaštvom, kao i iskustvima marginaliziranih rodnih manjina.

Jedan od najpopularnijih filmova franšize, „Star Trek IV: The Voyage Home“, priču je izgradio oko spašavanja kitova koji su u budućnosti izumrli zbog lova i zagađenja. Pitanja kojima se film bavio ostala su aktuelna i četiri decenije kasnije.

Berthiaume smatra da je Star Trek postao primjer inteligentne i hrabre popularne kulture te da i danas pokazuje publici da putem televizije može više razmišljati i osjećati.

Najveće naslijeđe Star Treka možda je – nada

Kendra Vaughan u radu o društvenom utjecaju serije posebno izdvaja optimističnu sliku budućnosti koju Star Trek predstavlja.

Ujedinjena Federacija Planeta, politička zajednica koja u fikcionalnom univerzumu obuhvata i Zemlju, nastoji živjeti prema vulkanskoj ideji „beskonačne raznolikosti u beskonačnim kombinacijama“.

Vaughan smatra da je upravo nada najvažnija poruka Star Treka – ideja da čovječanstvo može doći do tačke na kojoj pohlepa i borba za resurse više neće predstavljati prepreku, dok različitost neće biti problem već temelj napretka.

Pripremajući svoj rad, provela je anketu na Facebook stranici Star Trek Shitposting. Rezultate nije uključila u naučni rad jer anketa nije bila osmišljena kao istraživanje, ali su odgovori pokazali koliko je širok utjecaj franšize.

Star Trek nije inspirirao samo naučnike i inženjere. Među ljudima koji su govorili o njegovom utjecaju bili su ljekari, terapeuti, antropolozi, biolozi, pisci, umjetnici i dizajneri korisničkih interfejsa.

Vaughan posebno navodi likove Date i Spocka. Oni nisu samo motivirali djecu da se kasnije odluče za naučno obrazovanje već su pojedinoj djeci s ADHD-om i AuDHD-om pomogli da se osjećaju viđenima i sposobnima za veće stvari.

Je li Star Trek predvidio način na koji danas koristimo memeove?

Star Trek nije uvijek ozbiljan, niti je bez grešaka. Franšiza je tokom decenija nudila i izrazito neozbiljne priče, uključujući duha ljubavnika nečije bake zarobljenog u svijeći ili psa s postavljenim lažnim rogom.

Dolaskom interneta upravo su takvi trenuci, zajedno s ozbiljnijim scenama, postali nepresušan izvor memeova. Facepalm kapetana Jean-Luca Picarda postao je jedan od najprepoznatljivijih.

Posebno mjesto u toj priči zauzima epizoda „Darmok“ iz serije The Next Generation.

U njoj se pojavljuju Tamarijanci, vanzemaljska vrsta koja komunicira pomoću alegorija. Univerzalni prevodilac Starfleeta ne uspijeva prevesti njihov jezik jer je za razumijevanje alegorija potrebno poznavati kulturni kontekst.

Princip je sličan današnjim memeovima. Fotografija Picarda koji rukom prekriva lice može prenijeti značenje bez ijedne riječi, ali samo osobi koja razumije njen kulturni kontekst.

Berthiaume ne smatra da su scenaristi Joe Menosky i Phillip LaZebnik predvidjeli budućnost, ali smatra da su napravili dovoljno kvalitetnu priču da se ona može koristiti za bolje razumijevanje savremenog svijeta komunikacije.

„Darmok“ pritom nije jedina epizoda The Next Generationa koja se bavila jezikom. Berthiaume ističe da su scenaristi često razmišljali o tehnologiji i načinu na koji je ljudi koriste, pri čemu su mnogi od njih upravo jezik posmatrali kao ključnu tehnologiju.

Star Trek je promijenio i fanfiction

Jedan od manje očiglednih tragova franšize danas je duboko ugrađen u internetsku kulturu – fanfiction.

Media strateg, producent i istraživač Paul Falzone podsjeća da su ljudi stotinama godina privatno pisali priče o omiljenim likovima, ali je upravo Star Trek omogućio da takve priče počnu biti organizirano prikupljane i distribuirane široj zajednici fanova.

Već krajem 1960-ih fanzini poput Spockanalije pretvarali su fanfiction iz privatnog hobija u aktivnost čitave zajednice.

Fanfiction je u međuvremenu postao zaseban književni žanr, ali i potencijalno komercijalno unosan fenomen nakon izmjena kojima se izbjegavaju problemi s autorskim pravima. Kao primjeri navode se „Fifty Shades of Grey“ i „Game Changer“, prva knjiga serijala „Heated Rivalry“.

Star Trek je posebno važan za razvoj slash fictiona, odnosno fanfictiona usmjerenog na romantične ili seksualne odnose između izmišljenih likova istog spola.

Odnos Kirka i Spocka, označavan kao Kirk/Spock ili K/S, uglavnom se smatra prvim popularnim primjerom slash fictiona. Upravo je kosa crta između njihovih imena postala porijeklo naziva ovog oblika fanfictiona, koji se pojavio početkom ili sredinom 1970-ih.

Falzone smatra zanimljivim pitanje je li taj fenomen nastao zato što je već postojala razvijena zajednica autora Star Trek fanfictiona ili sama franšiza posebno poziva na queer interpretaciju.

Od Klingonaca do razumijevanja međunarodnih odnosa

Utjecaj franšize proširio se i na proučavanje politike.

Büşra Yılmaz i Branislav Radeljić analizirali su kako se političke zajednice Star Trek univerzuma, od Federacije do Klingonskog i Romulanskog Carstva, mogu koristiti za razumijevanje međunarodnih odnosa.

Profesor Radeljić sa Univerziteta u Beogradu objašnjava da Star Trek apstraktne političke koncepte pretvara u konkretne i prepoznatljive situacije.

Univerzum franšize može se posmatrati kao multipolarni međunarodni sistem u kojem različiti politički akteri slijede vlastite interese, ali istovremeno pokušavaju sarađivati kroz diplomatiju i institucije.

Slične analize rađene su i na primjeru televizijske serije „Battlestar Galactica“ iz 2004. godine, posebno zbog njenog prikaza politike u vremenu permanentne krize.

Star Trek je, međutim, decenijama globalnoj publici predstavljao ideje diplomatije, međunarodnog upravljanja i mirnog rješavanja sukoba. Zbog tako velikog dosega moguće je da je utjecao na način na koji dio publike zamišlja međunarodnu saradnju i odnos čovječanstva prema „drugome“.

Istovremeno je odražavao političke okolnosti vremena u kojem je nastajao, posebno Hladni rat, ali je publici nudio i mogućnost razmišljanja o alternativama.

Može li demokratija preživjeti kada se pravila počnu kršiti?

Dok se originalna serija uglavnom bavila prijetnjama koje su mogle biti brzo riješene, kasniji Star Trek počeo je otvorenije propitivati temelje vlastitog optimističnog svijeta.

Među pitanjima koja se pojavljuju jesu može li čovječanstvo zaista živjeti u miru u raznolikom društvu i može li demokratija preživjeti velike vanjske i unutrašnje prijetnje.

Joshua Baldwin i Jamie Carson u eseju objavljenom prošlog mjeseca kroz Star Trek analizirali su krizu demokratije i vanredne mjere koje vlasti poduzimaju kako bi je sačuvale.

Posebnu pažnju posvetili su Sectionu 31, tajnoj organizaciji unutar Star Trek univerzuma kojoj je dopušteno kršiti pravila.

Profesor Jamie Carson sa Univerziteta Georgia kao važan motiv izdvaja ideju da su u slučaju egzistencijalne prijetnje redovne procedure prespore, previše ograničene ili nedovoljno efikasne.

Epizode „Homefront“ i „Paradise Lost“ iz Deep Space Ninea prikazuju stvarni strah od infiltracije koji postaje opravdanje za vanredne ovlasti, militariziranu sigurnost i na kraju pokušaj državnog udara.

„The Pegasus“ i priče o Sectionu 31 istovremeno postavljaju pitanje može li društvo ostati vjerno svojim principima ukoliko ih pokušava zaštititi tako što ih redovno krši.

Carson smatra da Star Trek i u takvim pričama zadržava optimističnu poruku. Likovi odbijaju prihvatiti vanredne mjere kao novo normalno stanje, dok djelovanje Sectiona 31 izvan pravila nije predstavljeno kao uspješan model.

Kao primjere navodi Siskovu nelagodu zbog vlastitih postupaka u „In the Pale Moonlight“, Picardovo odbijanje da nastavi skrivati eksperiment Pegasus i Bashirovo ponovljeno odbijanje da se pridruži Sectionu 31.

Šezdeset godina nakon prve epizode, utjecaj Star Treka tako se proteže daleko izvan tehnologija koje su nekada pripadale naučnoj fantastici. Franšiza je postala prostor za rasprave o različitosti, politici, jeziku, demokratiji, nauci, fanovskoj kulturi i mogućnosti drugačije budućnosti.