Ovaj film je napunio 47 godina, a njegovo snimanje jednako je legendarno kao i kvaliteta

Prošlo je 47 godina od filma "Apokalipsa danas", ratnog ostvarenja Francisa Forda Coppole iz 1979. godine, čija priča počinje zadatkom koji na prvi pogled pripada klasičnom ratnom filmu. Tokom Vijetnamskog rata natporučnik Willard dobija naređenje da pronađe pukovnika Kurtza, komandanta specijalnih jedinica koji se odmetnuo, te da ga "u potpunosti dokrajči".

Willardovo putovanje, međutim, prerasta granice akcione avanture i postaje alegorija o ludosti rata, ali i put samospoznaje. Kada se konačno pojavi Kurtz, kojeg igra Marlon Brando, film se pretvara u filozofsku potragu za odgovorima na pitanja o ludilu i zlu. Riječi "Užas! Užas!" ostaju jedan od ključnih motiva cijele priče.

IZBOR LJUBITELJA FILMAGledaoci izabrali 10 najdosadnijih filmova, a neki su osvojili i Oscare

Francis Ford Coppola svoj je ep razvio na scenarističkim temeljima Johna Miliusa, dok je važnu ulogu u nastanku projekta imao i George Lucas, Coppolin kolega iz Zoetropea i saradnik s kojim je dijelio protivljenje ratu i liberalne stavove. Osnova za film bila je slobodna adaptacija djela "Srce tame" Josepha Conrada iz 1902. godine. Drugi važan izvor inspiracije bila je Homerova "Odiseja", zbog čega je Coppola u jednom opuštenom trenutku svoj film nazvao "Idiotiseja".

Snimanje planirano na 16 sedmica trajalo 238 dana

Produkcija "Apokalipse danas" pretvorila se u izuzetno zahtjevan proces. Snimanje na Filipinima trebalo je trajati 16 sedmica, ali se na kraju proteglo na čak 238 dana. Martin Sheen imao je samo 36 godina kada je tokom snimanja preživio gotovo fatalan srčani udar. Uprkos tome, na set se vratio pet sedmica kasnije. Problemi su nastavljeni dolaskom Marlona Branda, koji se pojavio s viškom kilograma i nepripremljen za ulogu. To je dovelo do novog razmišljanja o načinu na koji će film biti završen prije nego što iscrpljujuće snimanje ostavi još teže posljedice na ekipu.

Film počinje uz pjesmu "The End" grupe The Doors i elektrizirajuću montažu u kojoj Willarda u hotelskoj sobi u Sajgonu sustižu njegovi vlastiti fragmentirani i poražavajući demoni. Njegova prepoznatljiva naracija nije bila dio prvobitnog koncepta. Ideja je nastala kasnije, tokom montaže, a tekst je napisao Michael Herr, čije su vijetnamske reportaže u "Depešama" bile još jedan od Miliusovih izvora.

Kilgore i napad uz Wagnerovu muziku

Willard i njegova posada patrolnim čamcem putuju uzvodno, a na tom putu susreću zračnu konjicu kojom komanduje pukovnik Kilgore, jedan od najupečatljivijih likova filma. Poremećeni i harizmatični ljubitelj surfanja s kaubojskim šeširom predvodi napad u zoru na obalno selo pod kontrolom Vietkonga. Njegova jedinica polijeće dok trubač svira tradicionalni konjički poziv na juriš.

Iz helikoptera odjekuje Wagnerova "The Ride of the Valkyries", dok jedinica iz zraka napada selo. Sekvenca završava Kilgoreovim poznatim hvalospjevom napalmu i riječima da je mirisao "kao... pobjeda". To je tek prvi među nizom nestvarnih, uznemirujućih i rokerskom atmosferom prožetih susreta kroz koje film prikazuje fatalne sudare kultura i ratnu psihozu.

Putovanje završava kod Kurtza

Kako se Willard približava svom krajnjem odredištu, atmosfera postaje sve mračnija. Kurtzovo ograđeno naselje okruženo je odrubljenim glavama i smrću. Tamo ga čekaju brbljivi fotoreporter i Kurtz u interpretaciji Marlona Branda. Njegovo ubistvo prikazano je uz paralelne prizore žrtvovanja vola, nakon čega Coppola priču privodi kraju uznemirujućim i dvosmislenim završetkom. Krajnji užas tog putovanja ostaje povezan s tim koliko je film, kako se govorilo, uspio uhvatiti stvarnost Vijetnama.

Film je režirao Francis Ford Coppola, koji je scenario napisao s Johnom Miliusom, dok je naraciju napisao Michael Herr. Glavne uloge ostvarili su Marlon Brando, Robert Duvall i Martin Sheen, a u filmu se pojavljuju i Frederic Forrest, Albert Hall, Sam Bottoms, Larry Fishburne i Dennis Hopper.