Kavinsky je synthwave izveo iz sjene i pretvorio ga u svjetski fenomen

A.B. |
Smrt francuskog muzičara Vincenta Belorgeyja ponovo je usmjerila pažnju na njegov utjecaj na elektronsku muziku, uspon synthwavea i pjesmu Nightcall koja je promijenila tok ovog žanra
Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-uFrancuski muzičar Vincent Belorgey, poznatiji kao Kavinsky, ostavio je dubok trag u svijetu elektronske muzike. Iako je tokom karijere objavio relativno mali broj izdanja, njegovo ime postalo je sinonim za moderni synthwave, pravac koji spaja zvuk elektronske muzike osamdesetih godina s filmskom atmosferom i retro-futurističkom estetikom. Nakon vijesti o njegovoj smrti u 50. godini života, brojni muzičari, fanovi i zvaničnici podsjetili su na njegov doprinos žanru koji je zahvaljujući njemu stigao do milionske publike.
Kavinsky nije započeo karijeru kao profesionalni muzičar. Prije nego što se posvetio produkciji elektronske muzike, radio je različite poslove, a pojavljivao se i u nekoliko francuskih nezavisnih filmova. Presudan trenutak dogodio se početkom 2000-ih kada je od prijatelja, filmskog autora i muzičara Quentina Dupieuxa, poznatijeg kao Mr. Oizo, dobio stari Macintosh računar s instaliranim programom za muzičku produkciju. Upravo je taj računar postao početak njegove muzičke karijere.
Njegovo prvo izdanje, EP Teddy Boy, objavljeno je 2006. godine i predstavilo je zvuk inspirisan arkadnim igrama, VHS estetikom, sportskim automobilima i sintisajzerima karakterističnim za osamdesete godine. Već naredne godine objavio je EP 1986, čime je dodatno oblikovao prepoznatljiv stil koji će kasnije postati zaštitni znak synthwave pokreta.
Pravi iskorak uslijedio je 2010. godine objavljivanjem pjesme Nightcall. Numeru je koproducirao Guy-Manuel de Homem-Christo iz sastava Daft Punk, miksao ju je SebastiAn, dok je gostujuće vokale otpjevala Lovefoxxx iz grupe CSS. Kavinsky je u pjesmu uključio i vlastiti vokoder, stvarajući prepoznatljiv robotski glas koji će postati jedan od najpoznatijih elemenata njegovog zvuka. Globalnu popularnost Nightcall je stekao godinu kasnije kada je iskorišten u uvodnoj špici filma Drive reditelja Nicolasa Windinga Refna, s Ryanom Goslingom u glavnoj ulozi. Pjesma je zahvaljujući filmu dospjela do milionske publike, zauzela deseto mjesto francuske top-liste singlova i na njoj ostala čak 72 sedmice. Kavinsky je kasnije izjavio da film smatra najboljim mogućim spotom za pjesmu, zbog čega nikada nije snimio zaseban videospot.
Uspjeh Nightcalla otvorio je vrata i njegovom prvom studijskom albumu OutRun, objavljenom 2013. godine. Nazvan po popularnoj SEGA arkadnoj igri iz 1986. godine, album je nastajao nekoliko godina, a na njemu su, između ostalih, sarađivali SebastiAn, Guy-Manuel de Homem-Christo i američki reper Havoc iz grupe Mobb Deep. Album je stigao do drugog mjesta top-liste u Francuskoj i stekao zlatni tiraž, dok je pjesma Odd Look dobila novu verziju s The Weekndom.
Kavinsky nije bio prepoznatljiv samo po muzici već i po pažljivo izgrađenom identitetu. Njegov umjetnički lik predstavljao je vozača Ferrarija Testarossa koji nakon saobraćajne nesreće 1986. godine postaje svojevrsni zombi i nastavlja stvarati muziku. Taj spoj muzike, filmske priče i vizuelnog identiteta izdvojio ga je od brojnih drugih elektronskih izvođača.
Njegov uspjeh imao je širi utjecaj od same diskografije. Prije pojave Nightcalla, synthwave je uglavnom bio ograničen na manju elektronsku scenu. Nakon uspjeha te pjesme i filma Drive, retro-futuristički zvuk počeo se pojavljivati u filmovima, videoigrama i televizijskim serijama, dok su izvođači poput Perturbatora, Carpenter Bruta i sastava The Midnight dodatno proširili popularnost ovog pravca. Paradoks njegove karijere bio je u tome što je odbacivao etiketu synthwave izvođača, dok ga brojni fanovi i kritičari smatraju jednim od ključnih ljudi u razvoju i popularizaciji tog
Poslije albuma OutRun uslijedila je višegodišnja pauza. Novi materijal nije objavljivao gotovo sedam godina, a kasnije je objasnio da je nakon velikog uspjeha želio krenuti ispočetka. Povratak je uslijedio 2022. godine albumom Reborn, na kojem je zadržao prepoznatljiv synthwave zvuk, ali ga je obogatio korištenjem hardverskih sintisajzera i pravih instrumenata umjesto uzoraka i softverskih dodataka. Na albumu su sarađivali Cautious Clay, Victor Le Masne, Gaspard Augé iz grupe Justice te još nekoliko gostujućih izvođača.
Jedan od posljednjih velikih trenutaka njegove karijere dogodio se na ceremoniji zatvaranja Olimpijskih igara u Parizu 2024. godine. Tada je zajedno s grupom Phoenix i belgijskom pjevačicom Angèle izveo Nightcall, a nastup je oborio Shazamove rekorde za najveći broj prepoznavanja jedne pjesme u jednom danu i u jednoj minuti.
Vincent Belorgey preminuo je 28. jula 2026. godine u svom domu u Parizu u 50. godini života. Francusko tužilaštvo otvorilo je istragu kako bi utvrdilo uzrok smrti, navodeći da na mjestu događaja nisu pronađeni tragovi koji bi upućivali na sumnjive okolnosti. Prema pisanju francuskih medija, istražitelji su kao vjerovatan uzrok razmatrali moždani udar, ali zvanična potvrda nije bila objavljena. Njegova smrt izazvala je brojne reakcije širom svijeta, a francuska ministrica kulture Catherine Pégard poručila je da je Francuska izgubila jedan od svojih najposebnijih muzičkih glasova čija će muzika nastaviti povezivati generacije i prelaziti granice.


Komentari (0)
Nema komentara
Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.