Elma Tataragić: SFF je nastao u opsadi, nosimo taj biljeg društvene odgovornosti

Iza 59 filmova koji se ove godine takmiče za Srce Sarajeva stoji višemjesečni selekcioni proces. Među više od 1.200 pristiglih ostvarenja, selekcioni tim Takmičarskog programa – igrani film birao je naslove koji će publici predstaviti različite priče, perspektive i filmske poetike.

Festivalski razgovori Rene Bitorajac za Oslobodjenje.ba: "Ničija zemlja" ne stari, "Svadba" je napravila čudo

Jedna od onih koja potpisuje ovu važnu festivalsku priču je scenaristica i selektorica Elma Tataragić, s kojom smo razgovarali o ovogodišnjem izboru, stanju regionalne kinematografije, mladim autorima i ulozi Sarajevo Film Festivala.

Brojni kriteriji

- Ove godine smo pogledali preko 1.200 filmova da bismo došli do ovih 59 koji se takmiče za nagrade Srce Sarajeva u četiri različite kategorije. Ono što Festival želi, a nije puno različito od bilo kojeg drugog većeg festivala, jeste da filmovima potakne na razgovor, da filmovi budu zanimljivi i publici i filmskim profesionalcima, da donose neku novu vrijednost, bilo da se radi o drugačijem stilu, bilo o drugačijem pogledu na određene stvari o kojima smo već razgovarali, rekla je Tataragić za Oslobodjenje.ba.

Posebno mjesto u festivalskoj priči zauzimaju mladi. Sarajevo Film Festival od svojih početaka nastoji povezivati nove generacije s iskusnim profesionalcima, a kroz programe poput Sarajevo Talents i studentskih selekcija mladima pruža priliku da uče, stvaraju kontakte i naprave prve profesionalne korake.

Tataragić smatra da je upravo takva razmjena iskustava jedna od važnih vrijednosti Festivala, ali i ulaganje u budućnost regionalne kinematografije.

Istovremeno, put od ideje do gotovog filma mladim autorima često nije jednostavan. Finansiranje ostaje jedan od najvećih izazova, a dugometražni filmovi nastaju godinama. Kako ističe Tataragić, čak i autori koji iza sebe već imaju ozbiljne karijere moraju biti spremni na dug proces.

Sistemska i konstantna podrška

- Čak i u stabilnim okolnostima, sa autorima koji već imaju značajne biografije, za snimiti jedan dugometražni film u većini naših regionalnih konteksta potrebno je tri ili četiri godine. To je brzo, a zamislite kada se stalno stvari mijenjaju. Nama je potrebna sistemska i konstantna podrška, istakla je.

Kada je riječ o stanju bh. kinematografije, naglašava da Sarajevo Film Festival sam po sebi ne može riješiti probleme s kojima se filmska industrija suočava. Ipak, smatra da Festival može biti važna platforma koja će ukazivati na postojeće probleme, ali i potencijalna rješenja.

Posebno ističe pitanje finansiranja, gdje, prema njenom mišljenju, nije presudan samo iznos novca koji je dostupan za pojedinačni film, već i stabilnost sistema.

- Nama nedostaje sistemsko rješenje finansiranja filmova koje će biti stabilno. Naravno da je bitan iznos određen za film, ali je bitna i stabilnost, da svake godine možemo računati na određena sredstva iz određenih fondova, istakla je.

Najvažnija uloga

Uprkos tome, kada govori o regionalnoj kinematografiji, Tataragić vidi razlog za optimizam. Smatra da se trenutno nalazi u dobroj poziciji zahvaljujući generaciji autora koji su već izgradili svoje karijere, ali i onima koji tek dolaze:

- Mi se sad nalazimo u jednoj dobroj situaciji što se tiče regionalnog filma. Imamo jednu generaciju koja je prije nekih 20 godina bila mlada, a to su sada zreli autori koji snimaju svoje četvrte, pete dugometražne filmove, imaju određenu reputaciju i već znaju kako da se kreću ovim festivalskim prostorom. Ali imamo i neku srednju generaciju koja radi druge, treće filmove, i imamo debitante.

Upravo ta raznolikost generacija, smatra selektorica, daje regionalnoj kinematografiji dodatnu snagu. Iskusni autori donose kontinuitet i već izgrađene karijere, dok nove generacije otvaraju prostor za drugačije poglede i nove filmske jezike.

Ipak, unatoč svim izazovima, Tataragić mladima koji razmišljaju o ovom putu poručuje da ne zanemare ono što ih privlači tom pozivu.

- Bez obzira na to što je i ovo težak posao, što smo pričali o finansiranju i što ne postoji neka stabilna podrška, ovo je prekrasan posao koji nudi puno, puno, puno satisfakcije i ohrabrila bih da, ukoliko to žele da rade, apsolutno krenu tim putem, poručila je.

Posebno važan dio i ovogodišnje selekcije čine i društveno angažirane priče. U vremenu obilježenom ratovima i stradanjima, film sve češće postaje prostor za govor o stvarnosti koja nas okružuje.

Tataragić podsjeća da upravo tu umjetnost ima jednu od svojih najvažnijih uloga:

- Svijet se generalno nalazi u nekom vrlo krhkom, nestabilnom stanju gdje se dešavaju brojni ratovi, sukobi, stradanja. Jednostavno, svijet nije ono mjesto koje je bilo prije desetak godina, mnogo je turbulentnije i filmovi o tome govore, autori o tome govore.

Za Sarajevo Film Festival to nije nova uloga. Festival je nastao u ratu, zbog čega, smatra Tataragić, sa sobom nosi i posebnu odgovornost prema društvenim temama.

- Cilj umjetnosti je da ukazuje na probleme i cilj umjetnosti je da da glas onima čiji se glas ne čuje ili koji nemaju tu slobodu da imaju taj glas. Mi smo svjesni, Festival je nastao u opsadi i na neki način mi nosimo taj biljeg društvene odgovornosti sami sa sobom, objasnila je Elma Tataragić.

32. Sarajevo Film FestivalRežiserka Lana Daheri dobitnica Nagrade Fondacije Katrin Cartlidge

Upravo iz te potrebe nastao je i program „Dealing with the Past“, kroz koji se filmovima i razgovorima otvaraju pitanja prošlosti, ali i problemi koji nadilaze granice Bosne i Hercegovine i regije.

Ovogodišnji Sarajevo Film Festival tako je donio spoj velikih svjetskih naslova, regionalne kinematografije i domaćih autora, ali i filmove koji ne nude nužno jednostavne odgovore, već otvaraju pitanja o svijetu u kojem živimo.