Prvi zračni napad u historiji krenuo je s prostora današnje Hrvatske, završio je neslavno

Austrijska vojska tokom revolucija 1848. i 1849. godine pokušala je primijeniti potpuno novu vojnu taktiku koja će kasnije biti upisana u historiju kao prvi zračni napad. Tokom opsade Venecije lansirani su baloni napunjeni eksplozivom s područja današnje Hrvatske, ali je cijela operacija završila neuspjehom.

Dok su se širom Evrope širile revolucije, Austrijsko Carstvo bilo je prisiljeno voditi borbe na više frontova. Mađarski pokret tražio je veće političke slobode prije nego što je proglasio nezavisnost, dok su u italijanskim posjedima izbili ustanci zbog kojih je austrijska vojska bila potisnuta iz više gradova. U takvim okolnostima vojni vrh tražio je nova rješenja koja bi mogla donijeti brzu pobjedu.

Jedan od ljudi koji je ponudio neuobičajenu ideju bio je mladi austrijski oficir Franz von Uchatius. Iako će kasnije postati poznat po radu na preteči filmskog projektora i doprinosu razvoju kinematografije, u to vrijeme služio je u vojsci i učestvovao u planiranju opsade Venecije.

Njegov prijedlog bio je da se iznad grada pošalju baloni bez posade napunjeni eksplozivom. Plan je predviđao da baloni eksplodiraju približno pola sata nakon lansiranja. Svaki je nosio oko deset kilograma eksplozivnog materijala, a ukupno ih je pripremljeno oko 200. Namjera austrijske komande bila je izazvati velike požare i unijeti paniku među branioce grada.

Baloni su trebali biti pušteni s brda istočno od Venecije, ali i s parobroda Vulkan, koji je iz Pule isplovio prema opkoljenom gradu. Zbog toga se SMS Vulkan smatra prvim brodom nosačem balona u historiji, što je predstavljalo rani nagovještaj novih oblika ratovanja koji će biti razvijeni mnogo kasnije, posebno tokom Drugog svjetskog rata.

Ipak, plan nije dao očekivane rezultate. Većina balona nije eksplodirala iznad Venecije kako je bilo predviđeno, a dodatne probleme izazvao je vjetar koji ih je raznio u različitim smjerovima. Neki od njih eksplodirali su čak u blizini austrijskih položaja, zbog čega je cijela operacija ocijenjena kao potpuni neuspjeh.

Opsada Venecije završena je porazom italijanskih snaga, čime je odgođeno italijansko ujedinjenje. Međutim, ishod nije bio posljedica upotrebe eksplozivnih balona, već vojne nadmoći austrijskih snaga kojima je zapovijedao Josip Radetzky.

Ovaj događaj često se navodi kao prvi zračni napad u historiji ratovanja. Ipak, pojedini izvori spominju da su u Kini još u 17. stoljeću u vojne svrhe korišteni zmajevi opremljeni eksplozivom koji bi detonirao iznad neprijateljskih položaja. Nije poznato da li je Franz von Uchatius bio upoznat s tim primjerima niti jesu li oni utjecali na njegovu ideju.

Nakon austrijske pobjede u ratu obnovljena je habsburška vlast u Veneciji. Feldmaršal Josip Radetzky ostao je upamćen i po pobjedi kod Custoze 1848. godine, nakon koje je Johann Strauss skladao čuveni Radetzkyjev marš. Neuspješni pokušaj bombardovanja balonima ubrzo je pao u zaborav, iako je ostao zabilježen kao jedan od najneobičnijih eksperimenata u ranoj historiji zračnog ratovanja.