Ova detonacija prije 81 godinu promijenila je svijet zauvijek, desilo se u SAD-u

Na današnji dan 16. jula 1945. godine Sjedinjene Američke Države izvele su prvo uspješno testiranje atomske bombe, događaj koji je trajno promijenio tok vojne historije. Eksplozija u saveznoj državi Novi Meksiko bila je dio Projekta Manhattan, a manje od mjesec dana kasnije ista vrsta bombe bačena je na japanski Nagasaki.

Nakon uspješnog testa SAD je postao prva nuklearna sila na svijetu i zadržao taj status do 1949. godine, kada je Sovjetski Savez uspješno testirao vlastitu atomsku bombu. Time je okončan američki monopol nad nuklearnim oružjem i započela nuklearna utrka između dvije supersile.

Intenzivan razvoj nuklearnih istraživanja počeo je tokom tridesetih godina prošlog stoljeća nakon otkrića nuklearne fisije u Njemačkoj. Američke vlasti strahovale su da bi nacistička Njemačka mogla prva razviti atomsko oružje, zbog čega su ubrzale vlastiti program i pružile utočište njemačkim naučnicima koji su pobjegli iz Trećeg Reicha.

Paralelno su razvijani projekti uranijske i plutonijske bombe, a oba su završila uspješnom izradom oružja.

Test Trinity u pustinji Novog Meksika

Za razliku od plutonijske bombe, uranijska bomba nije prethodno testirana. Njena prva upotreba bila je bombardovanje Hirošime 6. augusta 1945. godine.

Plutonijska bomba, koja je bila identična onoj kasnije bačenoj na Nagasaki, prethodno je ispitana u okviru testa nazvanog Trinity.

Za lokaciju detonacije odabrana je izolirana pustinja u središnjem dijelu Novog Meksika. Američke vlasti razmatrale su osam mogućih lokacija u Novom Meksiku, Coloradu i Teksasu, a na kraju su se odlučile za područje koje danas nosi naziv Trinity.

Plan je bio da se bomba detonira na prostoru na kojem u radijusu od 250 kilometara nema stanovništva. Međutim, taj uvjet nije bio ispunjen.

Prema dostupnim podacima, oko pola miliona ljudi živjelo je unutar tog područja. Kasnija istraživanja ukazivala su na povećanu smrtnost djece i veći broj slučajeva raka kod odraslih. Ipak, isti izvori navode da se ti podaci ne mogu povezati isključivo s testom Trinity, nego i s nizom nuklearnih testiranja koja su tokom pedesetih godina provedena u Nevadi.

Bombu je detonirao tim Projekta Manhattan predvođen Robertom Oppenheimerom oko 5.30 sati ujutro.

Snažna eksplozija probudila je stanovnike okolnih naselja, kojima je tada objašnjeno da je riječ o eksploziji municije koja se transportovala preko zemlje.

Nakon uspješnog testa američke vlasti zaključile su da je novo oružje spremno za upotrebu.

Hirošima, Nagasaki i početak nuklearne ere

U trenutku kada je atomska bomba testirana, Njemačka je već kapitulirala, a jedini protivnik Saveznika u Drugom svjetskom ratu ostao je Japan.

Nakon pobjede u bici kod Midwaya 1942. godine, američke snage postepeno su osvajale japanske baze na Pacifiku. Do 1945. godine Japan je izgubio gotovo sva uporišta izvan matičnih otoka.

Krajem jula donesena je odluka da se atomske bombe bace na Hirošimu i Nagasaki, iako je već tada bilo jasno da je Japan pred porazom.

Prema navodima iz tog perioda, američke vlasti nisu odluku opravdavale isključivo vojnim razlozima. Jedno od tumačenja jeste da je demonstracija nuklearne sile trebala poslati poruku Sovjetskom Savezu u trenutku kada su odnosi među dotadašnjim saveznicima postajali sve napetiji.

Nakon bombardovanja Hirošime i Nagasakija sovjetsko rukovodstvo ubrzalo je razvoj vlastitog nuklearnog programa kako bi dostiglo Sjedinjene Američke Države.

Prva detonacija atomske bombe označila je početak novog razdoblja u vojnoj historiji i imala dugoročan utjecaj na međunarodne odnose i sigurnosnu politiku velikih sila.

Svijet je nakon 1945. godine ušao u nuklearnu eru, svjestan da bi svaki budući sukob između velikih sila mogao imati razorne posljedice. Takva bojazan dodatno je potvrđena tokom Kubanske raketne krize, petnaestak godina kasnije, kada je svijet bio na ivici nuklearnog rata.