Kristalna noć i paljenje Vijećnice: "Temelj kolektivnog sjećanja"

Kristalna noć i paljenje Vijećnice: "Temelj kolektivnog sjećanja"

Zlatko Lagumdžija / Oslobođenje / Oslobođenje

Oslobođenje |

Uništavanje kulturne baštine daleko nadilazi fizički gubitak zgrada, knjiga ili spomenika. Ono pogađa same temelje kolektivnog sjećanja, kulturnog identiteta i historijskog kontinuiteta

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

Na panelu “Razumijevanje historijske stvarnosti Holokausta: fotografija naspram umjetnosti”, održanom u sjedištu UN-a u New Yorku, stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN-u, ambasador Zlatko Lagumdžija, ukazao je na trajni značaj očuvanja kulturne baštine, historijskog pamćenja i identiteta naroda, posebno u kontekstu progona, sistematskog uništavanja kulturnih dobara i pokušaja brisanja historijskog naslijeđa.

Događaj je organizovao Program UN-a za informisanje javnosti o Holokaustu, a u znak sjećanja na žrtve Novembarskog pogroma iz 1938. godine, poznatog kao Kristalna noć (Kristallnacht), kada je nacistički režim 9. i 10. novembra organizovao masovne napade na jevrejske zajednice širom Njemačke, anektirane Austrije i Sudetske oblasti. Tokom pogroma uništene su hiljade jevrejskih domova i poslovnih objekata, više od hiljadu sinagoga je spaljeno ili oštećeno, dok je oko 30.000 jevrejskih muškaraca deportovano u koncentracione logore. Ovi događaji označili su dramatičnu eskalaciju državnog antisemitizma i progona Jevreja.

Uvodna obraćanja izložili su Melissa Fleming, podsekretarka generalnog sekretara UN-a za globalne komunikacije, Nj.E. Florian Laudi, zamjenik stalnog predstavnika Njemačke pri UN-u i Rachel Stern, izvršna direktorica Udruženja Fritz Ascher, a historičari dr. Christoph Kreutzmüller i dr. Rachel Perry analizirali su vizuelne prikaze Novembarskog pogroma, istražujući kako fotografija i umjetnost doprinose razumijevanju historijskih zločina, društvenih odnosa i iskustava pojedinaca koji su bili izloženi nasilju.

Ambasador Lagumdžija je istakao da su ga izlaganja panelista neizbježno podsjetila na njegovo svjedočenje događajima iz 1990-ih u BiH, posebno na namjerno granatiranje i spaljivanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke u sarajevskoj Vijećnici, 1992. Naglasio je da Kristalna noć i paljenje sarajevske Vijećnice pripadaju različitim historijskim i geopolitičkim kontekstima, ali da oba događaja predstavljaju primjere namjernog uništavanja kulturne baštine u okviru širih kampanja progona i pokušaja brisanja identiteta jednog naroda.

- Uništavanje kulturne baštine daleko nadilazi fizički gubitak zgrada, knjiga ili spomenika. Ono pogađa same temelje kolektivnog sjećanja, kulturnog identiteta i historijskog kontinuiteta, poručio je ambasador Lagumdžija.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Podsjetio je da je u Vijećnici uništeno oko dva miliona knjiga, rijetkih rukopisa, arhivske građe i drugih publikacija - gotovo 80% bibliotečkog fonda i tako nepovratno izgubljen neprocjenjiv dio kulturnog i historijskog naslijeđa BiH. Ističući da uništenje Vijećnice nije predstavljalo samo napad na biblioteku, već i pokušaj brisanja historije, identiteta, književnosti i kulturnog prisustva jednog naroda, prisjetio se upozorenja koje se pripisuje njemačkom pjesniku Heinrichu Heineu: “Tamo gdje spaljuju knjige, na kraju će spaljivati i ljude”, naglašavajući da je historija, uz ogromne ljudske i civilizacijske gubitke, pokazala koliko je važno prepoznati i zaustaviti takve procese na vrijeme.

Govoreći o drugoj strani historijskog iskustva naše zemlje, ambasador je istakao primjer Sarajevske Hagade, jednog od najdragocjenijih rukopisa jevrejske i evropske kulturne baštine, koji je nakon progona Jevreja iz Španije 1492. godine prošao kroz Italiju i konačno stigao u Sarajevo, preživio Holokaust i rat u BiH. Tokom Drugog svjetskog rata, Sarajevsku Hagadu od nacističke zapljene spasili su hrabrost i odlučnost direktora i kustosa Zemaljskog muzeja BiH Derviša Korkuta. Tokom opsade Sarajeva, rukopis je ponovo sačuvan, ovoga puta u trezoru banke.

- Ove dvije priče, jedna o razornom gubitku, a druga o izuzetnom očuvanju, podsjećaju nas da pokušaji brisanja identiteta i historije jednog naroda ne uspijevaju uvijek, istakao je Lagumdžija.

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!