Evropa odustaje od urednih travnjaka i vraća livade pune cvijeća, evo zašto

Zadnjih pedesetak godina se mnogo toga promijenilo u brojnim oblastima, pa i u hortikulturi. Pošto češće boravim u Velikoj Britaniji i u Sloveniji, mogu upoređivati situaciju u Evropi i kod nas u doba moga studiranja i danas. Ranije se nastojalo učiniti vrtove što dopadljivijim ljudskom oku, pa su travnjaci preporučivani po engleskom receptu, da u njima budu samo trave, bez ijedne druge biljke, jer se sve smatralo korovom u travnjaku, te da budu redovno košeni, zalijevani i prihranjivani.

Cvjetne gredice

Danas vidim i u Engleskoj da su travnjaci puni raznih biljaka, poželjno cvjetajućih radi preživljavanja oprašivača i kukaca i raznih drugih živih stvorenja. Doduše, mali travnjaci uz kuće se i danas češće kose i održavaju uredno, ali se i u njima dozvoljavaju cvjetići tratinčica, bijele djeteline i drugih cvjetajućih autohtonih biljčica.

Travnjaci u parkovima i na zelenim površinama se kose rjeđe. U toku vegetacije se najčešće kose samo staze za pješake, da bi se na ostaloj površini rascvjetale i osjemenile razne divlje cvjetajuće biljke. Ovih dana promatram ovdje, u srednjoj Engleskoj, u Chesterfieldu, novozasnovanu parkovsku površinu, ustvari, rascvjetalu livadu koja je uređena nakon radova na podzemnim instalacijama. Na njoj je u proljeće posađeno i propisno zaštićeno drveće.

Taj travnjak, bolje reći prirodna livada u kojoj već uveliko cvjetaju razne, kako se popularno kaže divlje biljke, pravi je praznik za oči i hrana za pčele i druge oprašivače. Sve to djeluje pomalo neuredno i kod nas bi svi prigovarali komunalcima da ne održavaju zelene površine, ali ovdje se to poštuje, jer je to u skladu sa ekološkim principima uslovljenim sve očitijim klimatskim promjenama. Tako sama priroda određuje što raste i opstaje.

Uz saobraćajnice raznih nivoa se i dalje kosi samo pojas od 1 do 3 m od kolovoza, a na ostalim dijelovima uživaju razne autohtone biljke, uključujući kupine, koje su došle skoro do naseljenih mjesta.

Dok su se nekada, ovdje u UK, sadile jednogodišnje sezonske biljke u cvjetne gredice na javnim zelenim površinama, danas ih u parkovima zamjenjuju trajnice, ne samo raskošno cvjetajuće, već i one iz okolne prirode, pa i visoke ukrasne trave. Snimila sam cvjetnu gredicu na velikom kružnom toku u centru Chesterfielda, na kojoj rastu jednodnevni ljiljani, rudbekije, kunice i visoke ukrasne trave. Slične prizore viđam i na kružnim tokovima i uz saobraćajnice u Ljubljani.

Sezonsko cvijeće se pomalo premješta na trgove ispred važnih državnih objekata, kao bogato stepenasto zasađeni kontejneri, te ugostiteljskih objekata, kao viseće korpe ili u privatne vrtove. Primjećujem da ga ima manje. Iako se i ovdje mijenja klima, ipak uglavnom temperature su rijetko ekstremno visoke i niske, a oborine češće nego kod nas, održavanje toga cvijeća je nešto jednostavnije nego kod nas i uglavnom je u izuzetnoj kondiciji. Međutim, za razliku od trajnica, to cvijeće treba mijenjati svake godine po dva puta i ipak ga redovno zalijevati i prihranjivati, pa to košta, tako da je i to vjerovatno razlog da isčezava sa javnih zelenih površina.

Vrtni centri

U skladu sa ekološkim trendovima i u vrtnim centrima se najviše prodaju trajnice u cvatu i grmlje i drveće u kontejnerima, a u skladu sa ljetnom sezonom u ponudi je mnogo raznovrsnih gnojiva, sredstava za zaštitu bilja, te alata i ostalih pomagala i opreme za vrt. Veliki je izbor glinenih lonaca za cvijeće (plastičnih skoro da i nema) i opreme za uređenje i održavanje vrtova.

I ponuda sjemena i sadnica u vrtnim centrima se mijenja, pa su u skladu sa sezonom u ponudi kesice sjemena za cvjetne livade i biljaka, naročito povrća za ljetnu i jesenju sjetvu.

Vrtni centri nude besplatnu stručnu pomoć kupcima i na posterima podsjećaju na neophodne radove u vrtu za mjesec juli.

Živice su u unutrašnjosti zemlje i uz puteve slobodnorastuće, a u gradskim vrtovima uredno orezane.

Lijepo je vidjeti da na velikim livadskim površinama na farmama pasu krave, ovce, pa i konji, što znači da je dosta zastupljen prirodni uzgoj.

To sve očito dokazuje da se danas razmišljanja i djelovanja ljudi mijenjaju i prilagođavaju sve prisutnijim klimatskim promjenama. Treba da tolerišemo tratinčice u proljetnom travnjaku, bijelu djetelinu, rascvjetale kunice, makove i ostale autohtone biljke u travnjacima, ne smatrajući ih korovom, već bogatstvom u tako populariziranom održivom razvoju i poželjnom i potrebnom biološkom raznolikošću okoline u kojoj živimo.