Više od 30 zemalja u problemu, Svjetska banka sprema 100 milijardi dolara pomoći

Svjetska banka vodi razgovore s 30 do 40 zemalja o mogućoj kriznoj pomoći koja bi im omogućila da se izbore s energetskim šokovima i rastom cijena izazvanim ratom na Bliskom istoku, izjavio je predsjednik ove institucije Ajay Banga u intervjuu za Reuters.

Banga je rekao da je globalna ekonomija pokazala priličnu otpornost, dijelom zahvaljujući velikim ulaganjima u umjetnu inteligenciju i prilagođavanju ponude i potražnje za naftom. Zbog toga je relativno mali broj zemalja zatražio sredstva iz početnog kriznog fonda od 25 milijardi dolara, koji je Svjetska banka stavila na raspolaganje nakon izbijanja rata krajem februara.

Međutim, nagli rast cijena dizela i đubriva, kao i drugi faktori, uključujući očekivanu pojavu izuzetno snažnog klimatskog fenomena El Niño, dodatno otežavaju položaj zemalja u razvoju, rekao je Banga u intervjuu uoči ovosedmičnih godišnjih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke.

finansijska (ne)pismenostSlaba finansijska pismenost u BiH, potrebno uvođenje u formalno obrazovanje

- Pritisak postoji i zato mislim da bi se u narednim mjesecima više zemalja moglo obratiti za dio od početnih 50 do 60 milijardi dolara, rekao je Banga, misleći na prvobitnih 25 milijardi dolara i dodatnih 35 milijardi koje zemlje mogu iskoristiti preusmjeravanjem sredstava iz već odobrenih projekata Svjetske banke.

- Vidjet ćemo, ali spremni smo. Aktivno smo uključeni i razgovaramo s brojnim zemljama. Znate, između 30 i 40 zemalja vodi dijalog s nama, kazao je.

Dug od 400 milijardi dolara

Mnoge zemlje u razvoju teško su pogođene rastom cijena energije i visokim kamatnim stopama, koje su povećale troškove zaduživanja u trenutku kada su njihovi budžeti još iscrpljeni mjerama poduzetim tokom pandemije COVID-19 i rastom inflacije nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Procjene Svjetske banke pokazuju da zemlje u razvoju tokom 2026. godine vanjskim kreditorima duguju oko 400 milijardi dolara, pri čemu samo otplate kamata čine trećinu ukupnog iznosa.

Banga je rekao da je više zemalja pokazalo interes za prilagođavanje postojećih projekata nego za korištenje hitnih kriznih sredstava radi rješavanja problema s likvidnošću. Ako se situacija pogorša, Svjetska banka mogla bi staviti na raspolaganje čak 100 milijardi dolara, što bi premašilo 70 milijardi dolara isplaćenih tokom pandemije.

Svjetska banka prošlog je mjeseca objavila da je u finansijskoj godini završenoj u junu privukla rekordnih 112 milijardi dolara privatnog kapitala, u poređenju sa 69 milijardi dolara godinu ranije. To je više nego trostruko povećanje u odnosu na 2022. godinu, prije nego što je Banga, bivši izvršni direktor Mastercarda, preuzeo čelnu poziciju u ovoj instituciji.

Uz to, banka je tokom iste godine uložila 123 milijarde dolara vlastitih sredstava, čime je ukupan iznos dostigao 235 milijardi dolara, rekao je Banga. Naglasio je važnost korištenja svih raspoloživih resursa, posebno u trenutku kada su zapadne zemlje znatno smanjile zvaničnu bilateralnu razvojnu pomoć.

- Ne postoji jedno rješenje koje odgovara svima kada se svijet suočava s ovakvim problemima. Potrebno je pronaći način da svoje mogućnosti prilagodite raspoloživim sredstvima, rekao je Banga.

Banga očekuje daljnji rast priliva privatnog kapitala u narednim godinama, čemu bi trebali doprinijeti proširene garancije za političke rizike koje pruža Multilateralna agencija za garantiranje investicija (MIGA), povećanje finansiranja u lokalnim valutama i nastavak regulatornih reformi koje stranim investitorima olakšavaju ulaganja.

Najveći rast privatnih ulaganja zabilježen je u projektima u zemljama s višim srednjim dohotkom, poput Argentine i Indije, na koje je otpadalo 50 milijardi dolara privatnog kapitala. Zemlje s nižim srednjim dohotkom, među kojima su Bangladeš i Angola, privukle su 37 milijardi dolara.
Ipak, potrebno je učiniti više kako bi se povećao priliv privatnog kapitala u zemlje s niskim dohotkom, koji trenutno iznosi približno tri milijarde dolara.

- U manjim zemljama taj rast nije bio dovoljan i postoje određeni izazovi, rekao je Banga.

Najavio je da će banka ove sedmice predstaviti nove inicijative usmjerene na osiguravanje pristupa privatnom kapitalu za mikro, mala i srednja preduzeća.

Zaduženost zemalja u razvoju

Banga je naveo da je rast privatnih ulaganja bio prisutan u različitim dijelovima svijeta. Najveće povećanje zabilježeno je u Latinskoj Americi i na Karibima, koji su privukli 36,3 milijarde dolara od prošlogodišnjeg ukupnog iznosa.

Slijede Evropa i Centralna Azija s 21,3 milijarde dolara, Južna Azija s 19,2 milijarde te Afrika s 22 milijarde dolara.

Prema podacima Svjetske banke, deset zemalja koje su privukle najviše privatnog kapitala su Brazil, Indija, Turska, Rumunija, Nigerija, Argentina, Južnoafrička Republika, Bangladeš, Meksiko i Čile.

Banga je rekao da Svjetska banka i MMF zajednički rade na rješavanju problema visokog nivoa zaduženosti mnogih zemalja u razvoju kroz niz inicijativa, uključujući napore za povećanje domaćih budžetskih prihoda.

Svjetska banka već je uspostavila određene aranžmane zamjene duga za razvojne projekte u Angoli i Obali Slonovače, kao i garanciju zasnovanu na portfelju za Argentinu. Trenutno radi na više od deset dodatnih projekata.

- Imamo 14 ili 15 projekata u pripremi, kojima pomažemo zemljama da zamijene stare, skuplje dugove novim, povoljnijim zaduženjima uz naše garancije, rekao je Banga.

Objasnio je da bi se sredstva ušteđena na razlici u troškovima zaduživanja potom usmjeravala u obrazovanje, zdravstvo, vodosnabdijevanje ili programe zaštite prirode.