Svjetska banka snizila prognoze za BiH, očekuje se rast ekonomije od 2,4 posto

Svjetska banka prognozira da će ekonomija Bosne i Hercegovine u 2026. godini rasti po stopi od 2,4 posto, što je ispod očekivanog prosjeka zapadnog Balkana od 3,1 posto. U naredne dvije godine očekuje se postepeno ubrzavanje ekonomske aktivnosti, ali su prognoze za BiH nepovoljnije nego u proljetnom izvještaju ove međunarodne finansijske institucije.

U novom Redovnom ekonomskom izvještaju za zapadni Balkan, objavljenom u utorak, Svjetska banka upozorava da visoki troškovi trgovine i složene regulatorne procedure predstavljaju značajne prepreke snažnijem ekonomskom rastu, konkurentnosti kompanija i otvaranju kvalitetnih radnih mjesta.

Prema projekcijama, ekonomija BiH trebala bi ove godine rasti 2,4 posto, nakon procijenjenog rasta od 2,1 posto u 2025. godini. Za 2027. predviđa se rast od 2,9 posto, a za 2028. godinu 3,1 posto.

U odnosu na proljetne prognoze, očekivane stope rasta za sve tri godine, od 2026. do 2028., smanjene su za po 0,1 procentni poen.

Ekonomija BiH rasla je dva posto u 2023. godini, dok je u 2024. zabilježen rast od 3,2 posto. Nakon toga je uslijedilo usporavanje privredne aktivnosti.

BiH ispod regionalnog prosjeka

Za šest ekonomija zapadnog Balkana, koje obuhvataju Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo, Sjevernu Makedoniju i Srbiju, Svjetska banka očekuje ubrzanje prosječnog rasta s 2,6 posto u 2025. na 3,1 posto u 2026. godini. Glavni pokretači trebali bi biti potrošnja i investicije.

U 2027. godini regionalni rast trebao bi dostići 3,4 posto, a ista stopa predviđa se i za 2028. godinu.

Prema ocjeni Svjetske banke, takve projekcije ukazuju na otpornost ekonomija zapadnog Balkana na vanjske šokove i nastavak približavanja Evropskoj uniji, uprkos geopolitičkim neizvjesnostima i slabijoj privrednoj aktivnosti kod ključnih trgovinskih partnera.

Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Xiaoqing Yu istakla je da je regija ponovo pokazala sposobnost prilagođavanja nepovoljnim međunarodnim okolnostima, ali je upozorila da sama otpornost nije dovoljna za ostvarivanje dugoročnih razvojnih ciljeva.

„U vrijeme pojačane geopolitičke neizvjesnosti i slabog rasta ključnih trgovinskih partnera, zapadni Balkan je još jednom dokazao svoju ekonomsku otpornost“, izjavila je Yu.

Naglasila je da su za približavanje prosječnom dohotku Evropske unije i stvaranje kvalitetnih radnih mjesta potrebna dodatna poboljšanja poslovnog ambijenta.

„Sama otpornost nije dovoljna da pomogne ovoj regiji da postigne konvergenciju s prosječnim dohotkom Evropske unije ili stvori kvalitetna radna mjesta koja su građanima potrebna. Radna mjesta stvaraju dinamični privatni sektori, a sljedeća faza rasta zahtijeva efikasne i predvidljive propise te uklanjanje trgovinskih barijera, ne samo na granicama već i unutar samih ekonomija“, poručila je Yu.

Kosovo s najvećim očekivanim rastom

Među ekonomijama zapadnog Balkana, najveći rast u 2026. godini predviđa se Kosovu, i to 3,6 posto. Slijede Albanija s 3,4 posto i Crna Gora s 3,3 posto. Za Sjevernu Makedoniju prognozira se rast od 3,2 posto, a za Srbiju 3,1 posto.

Bosna i Hercegovina, s očekivanim rastom od 2,4 posto, nalazi se na posljednjem mjestu među šest ekonomija regije.

U 2027. godini Kosovo bi ponovo trebalo imati najvišu stopu rasta, od 3,8 posto. Slijede Srbija s 3,7 posto i Albanija s 3,6 posto. Za Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju predviđa se rast od po tri posto, dok bi ekonomija BiH trebala porasti 2,9 posto.

Projekcije za 2028. godinu predviđaju rast od 3,9 posto na Kosovu, 3,7 posto u Albaniji, 3,5 posto u Srbiji, 3,1 posto u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori te tri posto u Sjevernoj Makedoniji.

U poređenju s proljetnim prognozama, Svjetska banka povećala je očekivanja za Srbiju i Crnu Goru za po 0,4 procentna poena u 2026. godini, dok je prognoza za Sjevernu Makedoniju povećana za 0,3 poena. Procjena za Albaniju ostala je nepromijenjena, a za BiH i Kosovo smanjena je za po 0,1 procentni poen.

Trgovinske barijere povećavaju troškove poslovanja

Iako su ekonomije zapadnog Balkana tokom proteklih decenija ostvarile značajan napredak u uključivanju u međunarodnu trgovinu, Svjetska banka upozorava da administrativne i regulatorne prepreke i dalje ograničavaju njihov razvojni potencijal.

Zahvaljujući višestrukom smanjenju carina, trgovina robom i uslugama dostigla je 107 posto regionalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) u 2025. godini. To je više od prosjeka Evropske unije, koji iznosi 90 posto.

Istovremeno, izvoz usluga iz regije učetverostručen je između 2010. i 2025. godine.

Međutim, pristup međunarodnim tržištima sam po sebi nije dovoljan da kompanijama osigura dugoročnu konkurentnost. Problem predstavljaju visoki troškovi poslovanja i komplikovane procedure unutar samih ekonomija.

Prosječna carinska stopa na uvoz robe na zapadnom Balkanu iznosi oko šest posto, dok necarinske mjere stvaraju dodatne troškove koji odgovaraju približno 10 posto vrijednosti uvoza.

U pojedinim sektorima poljoprivrede i prehrambene industrije ti dodatni troškovi prelaze 20 posto. Ograničenja prekograničnog pružanja usluga još su izraženija, s procijenjenim troškovima od 29 posto.

Svjetska banka posebno ukazuje na nepotrebne zahtjeve za izdavanje licenci i odobrenja, višestruke kontrole, komplikovane postupke certificiranja i pravila koja uređuju uslove za osnivanje i poslovanje kompanija. Sve to povećava troškove i otežava uključivanje regionalnih firmi u međunarodne lance vrijednosti.

Uklanjanje prepreka moglo bi povećati BDP za 12,5 posto

Prema simulacijama predstavljenim u izvještaju, uklanjanje samo polovine postojećih prepreka uvozu moglo bi u srednjoročnom periodu povećati BDP zapadnog Balkana za čak 12,5 posto.

Takav potencijal, ističe Svjetska banka, pokazuje koliko smanjenje administrativnog i regulatornog opterećenja može doprinijeti investicijama, produktivnosti i zapošljavanju.

Visoki troškovi uvoza negativno utiču i na izvoznike jer poskupljuju sirovine, opremu i druge proizvode neophodne za proizvodnju robe namijenjene stranim tržištima.

Podaci Svjetske banke pokazuju da samo približno trećina novih izvoznih poduhvata kompanija sa zapadnog Balkana opstane tokom prve godine poslovanja na inostranim tržištima. Nakon pet godina opstane tek između jedan i četiri posto takvih poduhvata.

Nestabilnost izvoza odražava se i na tržište rada, jer kompanije usmjerene na izvoz zapošljavaju veliki dio radnika u regionalnoj prerađivačkoj industriji.

Osim toga, firme koje posluju na međunarodnim tržištima u prosjeku su veće i isplaćuju više plaće od kompanija koje su prvenstveno orijentisane na domaće tržište.

Smanjenje trgovinskih prepreka moglo bi omogućiti većem broju kompanija da počnu izvoziti, duže opstanu na stranim tržištima i otvaraju bolje plaćena radna mjesta.

Digitalizacija i jednostavnije procedure kao prioriteti

Među prioritetnim mjerama koje navodi Svjetska banka nalaze se pojednostavljenje i digitalizacija administrativnih postupaka, inspekcijski nadzor zasnovan na procjeni rizika, međusobno priznavanje usklađenih standarda i kvalifikacija te uklanjanje nepotrebnih regulatornih ograničenja.

Zaključak izvještaja je da zapadni Balkan narednu fazu ekonomskog razvoja treba zasnovati na pretvaranju postojeće trgovinske otvorenosti u veću produktivnost, konkurentniji privatni sektor i stabilnije zapošljavanje.

Takve promjene, prema procjeni Svjetske banke, mogle bi doprinijeti i bržem približavanju životnog standarda građana regije prosjeku Evropske unije.