Polovina zaposlenih u BiH prima manje od 1.350 KM neto plate

Medijalna neto plata u Bosni i Hercegovini iznosi oko 1.350 KM, što znači da 50 posto zaposlenih u zemlji ima manju platu, a preostalih 50 posto veću neto platu od tog iznosa, podaci su Saveza samostalnih sindikata BiH (SSS BiH).

Predsjednik tog sindikata Samir Kurtović ističe kako medijalna plata bolje prikazuje stvarnu sliku primanja te je "tačniji pokazatelj kakav je ekonomsko-socijalni položaj radnika u Bosni i Hercegovini".

Sindikat metalaca FBiHRadnici ogorčeni: Poslodavcima milijarde dobiti, nama plate za preživljavanje

Smatra i kako upravo na osnovu ovog podatka, buduća vlast mora kreirati ambijent u kojem će se ekonomsko-socijalni položaj stanovništva značajno poboljšati.

U protivnom, dodaje, Bosni i Hercegovini prijeti dodatno iseljavanje radnika i njihovih porodica, čime će se dodatno narušiti demografska slika u zemlji te oslabiti privredni i ekonomski sistem u cjelini.

Većina ne može osigurati osnovno

Prosječna stopa rizika od siromaštva među zaposlenima u Evopskoj uniji iznosi oko 8,2 posto, dok recimo Slovenija ima jednu od najnižih stopa od 5,4 posto. Brojke u BiH nisu službeno dokumentirane. Prema podacima za septembar 2026. godine, sindikalna potrošačka korpa iznosi 3.565,70 KM što, smatraju u Sindikatu, dobar dio bh. stanovništva ne može pratiti.

- Ako uzmemo u obzir činjenicu da više od 50 posto radnika u Federaciji BiH prima platu do iznosa prosječne plate u Federaciji BiH (1.708,00 KM), onda nam je sasvim jasno da većina stanovništva ne može sebi osigurati najosnovnije uslove za dostojanstven život. Pritom treba imati u vidu da sindikalna potrošačka korpa ne podrazumijeva nikakav luksuz, nego isključivo najosnovnije potrepštine za život, navodi Kurtović.

Napominje da sindikalna potrošačka korpa ne podrazumijeva ni kreditna zaduženja, iako, kako kaže, "gotovo da nema osobe koja nije kreditno zadužena po bilo kojem osnovu pa čak svjedočimo i kupovini namirnica na rate".

Božićnica u BiH nije obavezna

Radnici u Sloveniji ove će godine dobiti najmanje 740,94 eura božićnice, koja je zakonom propisana i obvezna za sve poslodavce. Zimski regres u toj je zemlji zakonska obveza poslodavaca, neovisno o tome rade li zaposlenici u javnom ili privatnom sektoru.

S druge strane, kaže Kurtović, takve naknade u BiH nisu zakonske kategorizirane te ih poslodavac nije dužan isplaćivati.

- Isplata božićnice ili godišnje nagrade u BiH nije redovna praksa, a posebno trinaesta plata, ali takve naknade svejedno nisu rješenje za enormno visoke troškove života, na koje bi primjeran odgovor bilo samo povećanje plata, smatraju u Sindikatu.

Kurtović kaže kako je kolektivnim ugovorima bilo koje vrste, moguće takve naknade dogovoriti, što ovisi od volje pregovarača na strani poslodavca i tome hoće li udovoljiti zahtjevu sindikata ili neće.

- Činjenica je da su u pojedinim kolektivnim ugovorima, kada su u pitanju božićnice, te naknade utvrđene i upravo je to osnova za isplatu. Također, treba napomenuti da veliki broj radnika nije obuhvaćen nekim od kolektivnih ugovora pa se samim time poslodavac "pravda" da nema osnova za isplatu, naglašava on.

Dodaje i kako Savez samostalnih sindikata BiH nema preciznih podataka komu će se ove godine isplatiti božićnica, niti koliki bi to bili iznosi, "ali je poznato da su u određenim djelatnostima u prethodnom periodu iste bile isplaćivane u različitim iznosima".

Dotaknuo se i isplate božićnica penzionerima, pri čemu je iznio jasan stav Sindikat kojim se ističe kako je potrebno voditi računa da se naknade za vjerske praznike isplaćuju svim penzionerima, "a ne samo penzionerima iz pojedinih općina/gradova, jer u suprotnom imamo diskriminaciju koja je zakonom zabranjena".

Tim potezom bi se, naglašava Kurtović, bar malo poboljšao materijalni položaj penzionera, pogotovo onih s niskim penzija.

13. plata

Isplata 13. plate nije rijetkost u svijetu i dio je poslovne tradicije, ali takva praksa u BiH još nije zaživjela.

U Sindikatu nemaju zabilježenih slučajeva da su poslodavci u prethodnom periodu na ovim prostorima isplaćivali ovakve vidove naknade.

- U zapadnim zemljama je 13. plata postala tradicija i smatramo da se naši poslodavci trebaju ugledati na to. S obzirom na enormno visoke troškove života, mišljenja smo da božićnica i 13. plata nisu rješenje. Mi rješenje vidimo u povećanju plata zaposlenima, kaže Kurtović, ustvrdivši da je potrebno napraviti takav ambijent u kojem bi rast troškova života pratio i rast plata, što se u praksi, nažalost, ne događa.