Otpad može biti važan resurs za industriju i ekonomiju u BiH

Kako otpad pretvoriti iz ekološkog problema u vrijedan resurs, smanjiti korištenje primarnih sirovina i istovremeno doprinijeti dekarbonizaciji industrije – pitanja su o kojima se razgovara na međunarodnoj konferenciji „Otpad – resurs za razvoj cirkularne ekonomije“.

Konferencija se 7. i 8. septembra održava u Hotelu Hills u Sarajevu, a organizuje je Privredna/Gospodarska komora Federacije BiH, uz podršku i sufinansiranje Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

Skup je okupio predstavnike nadležnih institucija, industrije, komunalnih preduzeća, operatera sistema upravljanja otpadom, akademske zajednice i stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Njemačke, Srbije, Hrvatske i drugih zemalja.

Predsjednik Privredne/Gospodarske komore FBiH Mirsad Jašarspahić kazao je da je oblast okoliša jedna od najobimnijih i najzahtjevnijih u pristupnim pregovorima za svaku zemlju kandidata.

„Bosna i Hercegovina treba graditi sistem u kojem se otpad neće posmatrati isključivo kao ekološki problem, nego kao vrijedan resurs za industrijski razvoj, energetsku tranziciju i nova ulaganja. Međutim, taj proces moraju pratiti jasna regulativa, snažan institucionalni nadzor i transparentan monitoring“, izjavio je Jašarspahić.

Dodao je da je cilj konferencije povezati stručnjake, donosioce odluka i predstavnike industrije kako bi se kroz razmjenu iskustava došlo do konkretnih i primjenjivih rješenja.

Dekarbonizacija i konkurentnost

Tokom prvog panela, posvećenog energetskoj tranziciji i dekarbonizaciji industrije, istaknuta je važnost povezivanja institucija, privrede, akademske i stručne zajednice.

Posebna pažnja posvećena je mehanizmu prekograničnog prilagođavanja ugljika (CBAM) i obavezama koje ovaj mehanizam donosi domaćim izvoznicima.

Naglašeno je da proces dekarbonizacije mora biti usklađen s očuvanjem konkurentnosti i opstankom industrije.

Kompanije koje se pravovremeno ne prilagode novim pravilima i troškovima evropskog tržišta mogle bi izgubiti konkurentsku poziciju, smanjiti proizvodnju ili ugasiti pojedine industrijske kapacitete.

Upravo cementna industrija predstavlja jedan od primjera kako se istovremeno može odgovoriti na zahtjeve dekarbonizacije i doprinijeti razvoju cirkularne ekonomije.

Korištenjem određenih vrsta prethodno obrađenog otpada, koje se više ne mogu ponovo upotrijebiti niti reciklirati, kao zamjene za dio prirodnih sirovina i konvencionalnih goriva, industrija može smanjiti količine otpada koje završavaju na deponijama, očuvati primarne resurse i smanjiti korištenje fosilnih goriva.

Zamjenska goriva u cementnoj industriji

Izudin Neimarlija, izvršni direktor za proizvodnju i tehnička pitanja u kompaniji Heidelberg Materials Cement BiH, kazao je da su zamjenska goriva jedan od fokusa njihovog djelovanja.

„Zamjenska goriva su u fokusu našeg djelovanja i nešto na čemu nastavljamo raditi, jer njihovo korištenje predstavlja potrebu savremene cementne industrije. Naš cilj je kontinuirano povećavati udio zamjenskih goriva u odnosu na fosilna goriva“, izjavio je Neimarlija.

Istakao je da su takvi trendovi značajni ne samo za cementnu industriju nego i šire, na globalnom nivou.

Iskustva Heidelberg Materials Grupe predstavljena su kroz industrijsku studiju slučaja „HM Cement – put ka održivoj i niskougljičnoj proizvodnji“, koju je prezentirao Dominik Nied iz Heidelberg Materialsa.

U fokusu prezentacije bila su iskustva iz Njemačke i drugih evropskih sistema, uključujući korištenje alternativnih sirovina i goriva, smanjenje emisija te uspostavljanje regulatornih i infrastrukturnih uslova potrebnih za zelenu tranziciju industrije.

Nied je kazao da tranzicija ka niskougljičnoj proizvodnji zahtijeva dugoročnu strategiju, ulaganja u savremene tehnologije i efikasnije korištenje resursa.

„Otpad koji se ne može ponovo upotrijebiti ili reciklirati može, uz strogo definisane standarde i kontinuiranu kontrolu, zamijeniti dio fosilnih goriva i primarnih sirovina u industrijskoj proizvodnji“, kazao je Nied.

Prema njegovim riječima, iskustva iz Njemačke mogu biti korisna i za Bosnu i Hercegovinu, ali je za to potrebno razviti stabilan regulatorni okvir, odgovarajuću infrastrukturu i saradnju institucija, privrede i lokalnih zajednica.

Iskustva Srbije i Hrvatske

Prvom danu konferencije doprinos su dali i stručnjaci iz Srbije i Hrvatske, koji su predstavili iskustva u oblasti cirkularne ekonomije, upravljanja otpadom i usklađivanja industrijskog i komunalnog sektora s evropskim propisima.

Siniša Mitrović, direktor Centra za cirkularnu ekonomiju pri Privrednoj komori Srbije, govorio je o praksama i izazovima u Srbiji.

Istakao je da individualna odgovornost prema otpadu mora biti praćena sistemskim rješenjima, uređenom infrastrukturom i jasno definiranim institucionalnim odgovornostima.

Šta donosi korištenje zamjenskih goriva?

Na drugom panelu, pod nazivom „Otpad kao resurs – uloga zamjenskih goriva u cirkularnoj ekonomiji“, predstavnici industrije, komunalnih preduzeća i nadležnih institucija razgovarali su o uspostavljanju regulatornog okvira koji bi omogućio korištenje otpada kao resursa.

Takav okvir, kako je istaknuto, podrazumijeva jasno definirane procedure, efikasan institucionalni nadzor te kontinuiran i transparentan monitoring.

Posebno je naglašeno da je uvoz SRF-a i RDF-a strogo reguliran i moguć isključivo iz zemalja Evropske unije, uz posjedovanje okolinske dozvole za suspaljivanje.

Takvu dozvolu mogu dobiti samo ovlašteni uvoznici i korisnici ovih goriva.

„Ne radi se, dakle, o komunalnom otpadu, nego o zamjenskim gorivima, odnosno prerađenom neopasnom otpadu“, istaknuto je tokom konferencije, uz naglasak da se provodi kontrola njihovog sastava.

Fokus drugog dana konferencije

Drugog dana konferencije, 8. septembra, fokus će biti na izazovima koji očekuju komunalni sektor u procesu usklađivanja s propisima i standardima Evropske unije.

Predstavnici komunalnih preduzeća, operatera sistema upravljanja otpadom, industrije, institucija i finansijskog sektora razgovarat će o potrebnoj infrastrukturi, finansiranju održivih projekata i modelima saradnje koji mogu ubrzati razvoj cirkularne ekonomije.

Očekuje se da razmjena domaćih, regionalnih i evropskih iskustava doprinese definiranju konkretnih preporuka za unapređenje propisa i sistema nadzora, razvoj infrastrukture, primjenu inovativnih tehnologija i osiguravanje finansijskih mehanizama za održive projekte.

Njihova primjena trebala bi doprinijeti dugoročnoj održivosti i konkurentnosti bh. industrije te njenom uspješnijem pozicioniranju na domaćem i evropskom tržištu.