Amerikanci spremaju veliki plinski projekt za Balkan, mijenja energetsku sliku

Bosna i Hercegovina bi, uz planirani pristup LNG terminalu na Krku preko Hrvatske, dugoročno mogla dobiti još jedan pravac snabdijevanja plinom s juga. Tu mogućnost otvara projekt terminala u albanskom gradu Vlora, koji američka kompanija Argent LNG i Vlada Albanije namjeravaju zajednički razmotriti. Doprema plina do BiH zavisila bi od izgradnje nedostajuće regionalne infrastrukture.

Dvije strane potpisale su neobavezujući memorandum o razumijevanju o razmatranju razvoja kopnenog terminala za skladištenje i regasifikaciju ukapljenog prirodnog plina, piše BiznisInfo.ba. Njegov planirani kapacitet iznosio bi do pet miliona tona LNG-a godišnje, a Argent LNG navodi da bi prvenstveno služio tržištima Zapadnog Balkana i jugoistočne Evrope.

Projekt je tek u početnoj fazi. Vrijednost ulaganja i rok početka gradnje nisu objavljeni, a potpisani memorandum ne znači da je donesena konačna odluka o realizaciji. Pred kompanijom i albanskom vladom su procjene lokacije, tehničke izvodljivosti, mogućnosti povezivanja i finansiranja.

Terminal bi omogućio dopremu plina tankerima iz različitih dijelova svijeta, uključujući Sjedinjene Američke Države. Nakon regasifikacije, plin bi se mogao usmjeravati prema drugim državama regije, pod uslovom da budu izgrađene potrebne veze.

Prema navodima Argent LNG-a, razmatra se povezivanje s Transjadranskim plinovodom TAP, planiranim Jonsko-jadranskim plinovodom IAP i koridorom Fier – Vlora.

Za BiH je posebno značajan IAP, jedan od dugo planiranih regionalnih energetskih projekata. Njegova predviđena trasa povezivala bi albanski Fier s hrvatskim plinskim sistemom preko Crne Gore i područja Bosne i Hercegovine.

IAP je zamišljen kao veza s TAP-om, kojim plin iz Azerbejdžana preko Grčke i Albanije već dolazi do Italije. Izgradnjom terminala u Vlori ta bi infrastruktura mogla služiti i za transport plina dopremljenog tankerima na albansku obalu prema tržištima sjevernije.

BiH trenutno planira Južnu plinsku interkonekciju, kojom bi se povezala s hrvatskim sistemom i dobila pristup plinu koji, između ostalog, dolazi preko Krka. Trasa na hrvatskoj strani planirana je od Splita prema Imotskom, a u BiH bi ulazila kod Posušja.

Daljnji razvoj mreže predviđen je prema Hercegovini i srednjoj Bosni, uz povezivanje s postojećim i budućim plinskim sistemom prema Sarajevu, Tuzli i drugim dijelovima zemlje. Budući da BiH sada praktično zavisi od jednog uvoznog pravca, Južna interkonekcija trebala bi omogućiti alternativno snabdijevanje.

Terminal na Krku već je jedna od ključnih ulaznih tačaka za LNG u ovom dijelu Evrope. Nakon nedavnog proširenja, njegov godišnji kapacitet regasifikacije iznosi do 6,1 milijardu kubnih metara prirodnog plina. Na njega, osim Hrvatske, računaju i druge države srednje i jugoistočne Evrope, uključujući BiH.

Zbog potreba više tržišta, dodatni terminali i transportni pravci važni su za buduću sigurnost snabdijevanja. Realizacijom albanskog projekta Zapadni Balkan dobio bi još jednu veliku LNG ulaznu tačku na jugu, uz onu na sjeverozapadu regije.

Za BiH bi to, uz izgradnju odgovarajućih plinovoda, značilo mogućnost pristupa LNG-u iz dva smjera: preko Hrvatske i Krka te preko Albanije i regionalne mreže. Jonsko-jadranski plinovod jedan je od projekata koji bi mogao omogućiti taj južni pravac.

Argent LNG istovremeno razvija izvozni terminal Port Fourchon u američkoj saveznoj državi Louisiani. Planirani kapacitet tog projekta je 25 miliona tona godišnje, a prve isporuke ciljane su za 2030. godinu.

Kao potencijalni učesnici u finansiranju terminala u Albaniji spominju se američke institucije U.S. Trade and Development Agency, Development Finance Corporation i Export-Import Bank.

Namjera da terminal u Vlori prvenstveno snabdijeva Zapadni Balkan daje mu regionalni značaj. Ako bude izgrađen zajedno s planiranim plinovodima, mogao bi znatno promijeniti pravce dopreme plina u tom dijelu Evrope.