Može li mrkva koži dati preplanuli sjaj, stručnjaci objašnjavaju kako djeluje

Može li mrkva koži dati preplanuli sjaj, stručnjaci objašnjavaju kako djeluje

Mrkva / Ilustracija / Pexels

B. A. |

Karotenoidi iz mrkve mogu koži dati blagu zlatno-žutu nijansu nakon nekoliko sedmica redovnog unosa, ali pretjerivanje može izazvati narandžastu boju kože

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

Viralni trend „carrot tan“ tvrdi da jedenje mrkve može koži dati topliji, prirodniji sjaj bez izlaganja sunčevim zrakama. Stručnjaci navode da za ovaj efekat postoji naučna osnova, ali da rezultati zavise od količine unesenih karotenoida i individualnih razlika.

Mrkva sadrži biljne pigmente, među kojima su beta-karoten, alfa-karoten i lutein. Oni se mogu nakupljati u površinskim slojevima kože i utjecati na njenu boju.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Istraživanje Univerziteta St. Andrews, objavljeno u časopisu PLoS ONE, pokazalo je da umjereno povećanje unosa voća i povrća može dovesti do vidljivih promjena boje kože u periodu od šest sedmica. Promjena nastaje zbog karotenoida, a ne povećane proizvodnje melanina, pigmenta koji učestvuje u prirodnom tamnjenju kože.

Julia Zumpano, registrirana dijetetičarka iz klinike Cleveland Clinic u američkoj saveznoj državi Ohio, objasnila je da je takozvani karotenoidni sjaj stvarna promjena boje kože uzrokovana prvenstveno pigmentima iz hrane.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Prema njenim riječima, karotenoidi se posebno nakupljaju u epidermisu i površinskim slojevima kože, zbog čega ona može dobiti blagu zlatno-žutu nijansu.

Vidljive promjene kod većine odraslih zahtijevaju redovan unos tokom četiri do osam sedmica. Zumpano navodi da dnevni unos od pet do 15 miligrama karotenoida u tom periodu može dati suptilan efekat, što približno odgovara jednoj do tri srednje mrkve dnevno.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Gabrielle Judd, registrirana dijetetičarka iz Johns Hopkins Medicine u Baltimoreu, upozorila je da se promjene kod nekih osoba mogu pojaviti brže, posebno kod onih sa zdravstvenim stanjima koja utječu na preradu beta-karotena.

Za razliku od sunčanja i solarija, koji kožu izlažu ultraljubičastom zračenju i povećavaju rizik od raka kože, karotenoidi djeluju kao antioksidansi. Ipak, pretjeran unos beta-karotena može izazvati karotenemiju, uglavnom bezopasno stanje u kojem koža poprima narandžastu nijansu, naročito na dlanovima i petama.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Zbog toga stručnjaci preporučuju umjerenost i raznovrsnu ishranu. Osim mrkve, izvori karotenoida su batat, bundeva, mango, špinat i kelj.

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!