Ima li ljudsko tijelo granicu, koju temperaturu više ne može izdržati

Ljudski organizam nema unaprijed određenu maksimalnu temperaturu zraka koju može podnijeti bez posljedica po zdravlje, upozoravaju stručnjaci iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) za N1. Rizik od razvoja zdravstvenih problema tokom velikih vrućina zavisi od više faktora, među kojima su vlažnost zraka, dužina izloženosti, fizička aktivnost, starosna dob i opće zdravstveno stanje osobe.

Kako pojašnjavaju iz HZJZ-a, tijelo održava stabilnu unutrašnju temperaturu pomoću različitih mehanizama, uključujući znojenje i isparavanje znoja s kože. Međutim, kada su temperatura i vlažnost zraka istovremeno visoke, proces hlađenja postaje znatno manje efikasan.

Kada je izloženost vrućini dugotrajna ili je fizički napor intenzivan, organizam proizvodi više topline nego što je može predati okolini, čime se povećava opasnost od pregrijavanja - navode iz Zavoda.

Posebno ugrožene kategorije stanovništva su starije osobe, dojenčad, mala djeca, trudnice te osobe koje boluju od hroničnih bolesti srca, pluća, bubrega ili dijabetesa.

Stručnjaci upozoravaju da određeni lijekovi također mogu povećati rizik jer utiču na ravnotežu tečnosti u organizmu ili na sposobnost regulacije tjelesne temperature.

Ipak, ni zdrave odrasle osobe nisu pošteđene opasnosti. Dugotrajan boravak na visokim temperaturama, naročito tokom rada ili intenzivne fizičke aktivnosti na otvorenom, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica.

Jedna od najčešćih posljedica izlaganja velikim vrućinama je toplinska iscrpljenost. Simptomi uključuju pojačano znojenje, umor, slabost, vrtoglavicu, glavobolju, mučninu, povraćanje, grčeve u mišićima i ubrzan puls. Koža je najčešće topla i vlažna, a tegobe se obično ublažavaju nakon odmora u hladu ili rashlađenom prostoru te nadoknade tečnosti.

Ako se takvo stanje ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može doći do toplinskog udara, koji predstavlja hitno i po život opasno stanje.

Na toplinski udar mogu ukazivati izrazito visoka tjelesna temperatura, vruća koža, poremećaj svijesti, zbunjenost, delirij, jaka slabost, ubrzano disanje i rad srca, kao i mučnina ili povraćanje.

Iz HZJZ-a naglašavaju da je u slučaju sumnje na toplinski udar neophodno odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Kod toplinske iscrpljenosti osobu treba premjestiti u hlad ili klimatizirani prostor, skinuti višak odjeće, započeti rashlađivanje hladnim oblozima te joj davati tečnost u manjim gutljajima ako je pri svijesti.

U slučaju toplinskog udara preporučuje se intenzivno rashlađivanje hladnom vodom, tuširanjem, polijevanjem ili hladnim oblozima, a ako je moguće i uranjanje u hladnu vodu. Osobi koja ima poremećaj svijesti ne smije se davati tečnost na usta.

Kako bi se smanjio rizik tokom toplinskih valova, stručnjaci savjetuju izbjegavanje boravka na otvorenom između 10 i 17 sati, redovan unos tečnosti tokom cijelog dana, nošenje lagane i prozračne odjeće svijetlih boja te zaštitu glave i kože od sunca.

Preporučuju i manje, češće obroke s naglaskom na voće i povrće, koji pomažu nadoknadi tečnosti i minerala izgubljenih znojenjem.