WSJ tvrdi: Putin predložio samit o Ukrajini s Trumpom i Xijem bez Zelenskog

Ruski predsjednik Vladimir Putin navodno je predložio samit s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i kineskim predsjednikom Xi Jinpingom radi postizanja dogovora o okončanju rata u Ukrajini.

Sastanak je spomenut tokom telefonskog razgovora s Trumpom 9. oktobra, objavio je u ponedjeljak Wall Street Journal, pozivajući se na bivšeg ruskog obavještajca upoznatog s tim pitanjem. Tokom razgovora postignut je i dogovor da Moskva prodaje dizel na svjetskom tržištu, prenosi CNBC.

Rat dronovimaPutin ignorisao Trumpa: Masovni napadi na energetski sektor Ukrajine

Samit nije potvrđen, ali, ako bude održan, na njemu neće učestvovati ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Mogao bi biti održan u okviru samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje u novembru, u kineskom gradu Shenzhenu.

Ove informacije dolaze u vrijeme rastućih napetosti između Ukrajine i SAD-a, njenog najvećeg vojnog pomagača. Nedavni potezi Trumpove administracije, koji djeluju kao zaokret prema proruskoj politici, izazvali su zabrinutost evropskih saveznika i kritike čak i pojedinih članova Trumpove Republikanske stranke.

Trump je tokom vikenda branio svoju odluku o privremenom ukidanju sankcija na izvoz ruskog dizela, kao i izvršnu uredbu od 18. oktobra kojom se obustavlja primjena novih sankcija Rusiji predviđenih zakonom koji je predložio pokojni senator Lindsey Graham.

U objavi na X-u, Zelenski je poručio: „Odluka da se sve ovo poništi, da se sve blokira, čini mi se pogrešnom.“

Trump je u objavi na mreži Truth Social optužio Zelenskog da ne želi okončati rat te naveo da je odluku o ublažavanju sankcija Rusiji donio kako ne bi „učinio bilo šta što bi, nepromišljeno, udaljilo Rusiju od pregovaračkog stola“.

- Trumpova izvršna uredba od 16. oktobra ne doprinosi njegovom deklarisanom vanjskopolitičkom cilju okončanja rata u Ukrajini i samo će omogućiti Rusiji da nastavi finansirati i produžavati rat, bez odgovarajućih poticaja koji bi je mogli primorati da se uključi u smislene mirovne pregovore, naveo je Institut za proučavanje rata u svom izvještaju.

Napadi na energetsku infrastrukturu

Najnoviji potez uslijedio je nakon što je Trump poručio Ukrajini da prestane napadati rusku energetsku infrastrukturu, tvrdeći da ti napadi podižu cijene dizela.

Nakon što je Trump 11. oktobra objavio takozvano „energetsko primirje“, Moskva je nastavila napadati ukrajinsku infrastrukturu. Ukrajina je potom obustavila napade na tri dana, ali ih je ponovo pokrenula prošlog četvrtka.

- Amerika treba vidjeti da Rusija ne poduzima nikakve recipročne korake kao odgovor na ublažavanje sankcija ili postignute dogovore. Naprotiv, svaki signal da im se pruža prilika za zaradu tumače kao dokaz da im se klađenje na rat isplaćuje i da mogu nastaviti borbu, napisao je ukrajinski predsjednik u nedjelju.

Istog dana izjavio je za Bloomberg da su „poduzeti koraci kako bi se Ukrajina uvjerila da kapitulira“.

- Ne kažem da je to cilj kojem naši partneri teže. Ne želim misliti da naši američki partneri vjeruju da bi rat protiv Rusije mogao biti brže okončan na štetu Ukrajine. Ali tako izgleda, naveo je

Tokom vikenda Kijev i Moskva razmijenili su napade. Ukrajina je izvela napad s više od 1.000 dronova na Rusiju, izazvavši požare na terminalu za izvoz nafte i u rafineriji u Sankt Peterburgu, dok je Moskva zasula Kijev balističkim projektilima.

Starlink i Starshield

Kijev je prošle sedmice optužio Washington i da je naredio ograničenja rada mreže Starshield, vojne verzije SpaceX-ovog Starlinka, koju Ukrajina koristi za upravljanje vojnim snagama i odbranu od ruskih napada.

Trump je u petak negirao da je Bijela kuća naredila ograničenja Starlinkovih usluga satelitskog interneta koje koriste ukrajinske oružane snage.

Direktor SpaceX-a Elon Musk odgovornost za eventualna ograničenja pripisao je američkoj vladi i Trumpu, napisavši na X-u: „Sistemi Starshield u vlasništvu su i pod kontrolom američke vlade.“

Ukrajinski mediji prenijeli su izjavu Zelenskog da su ograničenja bila „planirana operacija“. Ukrajina je, naime, poslala automobile opremljene Starlinkom u zemlje EU kako bi testirala vezu i ustanovila da u tim državama takvih ograničenja nema.