WHO: Aktuelna epidemija ebole mogla bi biti najgora u historiji

Aktuelna epidemija ebole u Kongu mogla bi postati najsmrtonosnija u historiji i premašiti raniji val u kojem je umrlo više od 11.000 ljudi, izjavio je danas čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) Tedros Adhanom Ghebreyesus.

Epidemija se širi brže nego sve dosadašnje, a borbu protiv virusa otežavaju oružani sukobi, nepovjerenje stanovništva i nedostatak lijekova, piše AP. 

EpidemijaBroj oboljelih od ebole u afričkoj državi premašio 4.000. zaraza se širi

- Ako se nastavi ovim tempom, epidemija bi mogla postati teža od one u zapadnoj Africi od 2014. do 2016. godine, rekao je novinarima šef WHO-a. Tadašnja kriza izazvala je globalnu reakciju i potaknula hitan razvoj vakcine.

U istočnom Kongu do sada je od ebole umrlo više od 2.000 ljudi, a broj zaraženih premašio je 4.300. Iako je epidemija službeno proglašena 15. maja, zdravstvene vlasti sada kažu da sekvenciranje virusa pokazuje kako je njegovo širenje počelo mjesecima ranije, još u februaru. Od prethodnih epidemija ova se situacija razlikuje po tome što je uzrokuje rijedak soj virusa Bundibugyo, za koji još nema odobrenih vakcina ni lijekova.

Stručnjaci upozoravaju da se virus širi brže nego što ga sistemi za praćenje i kontrolu uspijevaju obuzdati. Problem je u tome što se sve događa u izoliranim dijelovima istočnog Konga, gdje traju sukobi, a u blizini su i granice s Južnim Sudanom, Ugandom i Ruandom.

Većina novih slučajeva i smrtnih ishoda bilježi se u zajednicama do kojih zdravstveni radnici teško dolaze zbog loše infrastrukture i slabo opremljenih domova zdravlja. Dio medicinskog osoblja je u štrajku zbog neisplaćenih plata. Širenju zaraze doprinose i dezinformacije o virusu, kao i nepovjerenje stanovništva prema strancima, zbog čega mnogi oboljeli ne traže pomoć u klinikama.

- Epidemija je stekla veliku prednost i još uvijek je ispred nas. Mi je pokušavamo sustići, izjavio je Tedros. 

Doktor Abdirahman Mahamud, direktor WHO-a za hitne operacije, rekao je da agencija očekuje vrhunac epidemije za otprilike šest mjeseci. 

- No, to je umjereni scenarij“, dodao je Mahamud. „Postoji i mogućnost da ova kriza potraje od devet do dvanaest mjeseci, objasnio je.

Ovaj val ebole ubija ljude brže nego ijedan prethodni. To vrijedi i za epidemiju iz perioda od 2014. do 2016. godine, koja je imala najmanje 28.000 zaraženih. Tada je trebalo oko osam mjeseci da broj umrlih dostigne 1.000.

Ebola je rijetka, ali izuzetno zarazna bolest koja se prenosi tjelesnim tečnostima poput krvi, kao i putem kontaminiranih površina, posteljine i odjeće. Bolest izaziva teške simptome i često završava smrću. Prošlog mjeseca u Ituriju, najpogođenijoj od pet zaraženih pokrajina, počela su klinička ispitivanja dva potencijalna lijeka.

Tedros je danas potvrdio da se na ljudima prvi put testiraju i dvije vakcine razvijene posebno za soj Bundibugyo. WHO također planira provjeriti može li postojeća vakcina protiv ebole pružiti zaštitu i od ovog soja, a ta se mogućnost razmatra nakon što su istraživanja na životinjama pokazala ohrabrujuće rezultate.

Porijeklo ove epidemije sve je jasnije. Studija objavljena prekjučer u časopisu Nature Medicine pruža nove dokaze da je virus prešao sa zaražene životinje na čovjeka te da nije riječ o nastavku ranijih žarišta. Istraživači su otkrili da je ovaj virus genetski različit od verzija koje su uzrokovale epidemije 2007. i 2012. godine.