Vrhovni sud odobrio Trumpovu politiku, kontroverzne deportacije se nastavljaju

Vrhovni sud SAD-a u utorak je dozvolio Trumpovoj administraciji da ponovo pokrene program deportacije migranata u zemlje koje nisu njihove matične države, bez pružanja mogućnosti da iznesu zabrinutost zbog ugrožavanja ljudskih prava. Sud je također saopćio da će kasnije ove godine saslušati argumente u ovom predmetu.

Ovo je treći put da je najviši sud privremeno dozvolio Trumpovoj administraciji provođenje te politike, piše CNN.

Iako Trumpova administracija sada može nastaviti program, sud je najavio da će u decembru saslušati argumente o suštini predmeta. Time je na dnevni red uvrstio još jedan značajan žalbeni predmet o imigraciji koji se odnosi na Trumpovu administraciju. Odluka se očekuje do jula.

Administracija je ovu politiku pokrenula prošle godine u okviru pooštravanja mjera protiv imigracije. Sjedinjene Američke Države povremeno su nailazile na poteškoće pri deportaciji migranata u njihove matične zemlje kada bi ih vlasti tih država odbile prihvatiti. Odgovor predsjednika Donalda Trumpa bio je deportirati te migrante u neku drugu zemlju, čak i ako s njom nemaju nikakve veze.

Procjenjuje se da je prema ovoj politici već deportirano 25.000 migranata.

Politika se prošle godine našla pod povećanom pažnjom nakon što su organizacije za zaštitu prava imigranata otkrile da je grupa migranata, prvobitno namijenjena za deportaciju u Južni Sudan, bila zadržana u Džibutiju. Ti migranti držani su u preuređenom transportnom kontejneru tipa Conex.

Sud nije obrazložio svoju odluku u kratkom, nepotpisanom nalogu. Ni troje liberalnih sudija, koji bi blokirali ovu politiku, nije pisanim putem objasnilo svoj stav.

Trump je 24. septembra podnio hitnu žalbu tražeći privremenu obustavu primjene odluke Prvog saveznog apelacionog suda SAD-a, sa sjedištem u Bostonu, kojom su deportacije praktično blokirane. Administracija je tvrdila da je hitno postupanje neophodno jer je odluka apelacionog suda „stvorila značajne logističke probleme u operacijama deportacije koje su u toku“.

Ministarstvo pravde u žalbi se požalilo da su niži sudovi „utrostručili svoje insistiranje“ na odlukama protiv ove politike, uprkos ponovljenim odlukama Vrhovnog suda kojima je njeno provođenje dozvoljeno. Administracija je navela da je najnovija odluka izazvala „haos“ i „zahtijevala novi krug diplomatskih razgovora“, nakon što je sudskim nalogom bila primorana otkazati letove kojima su trebale biti deportirane desetine migranata.

Međutim, organizacije koje zastupaju migrante istakle su da su niži sudovi donijeli konačnu presudu u ovom predmetu, što se razlikuje od ranijih privremenih odluka koje su prethodno stigle pred Vrhovni sud. Odluke najvišeg suda u hitnim postupcima nisu konačne odluke o suštini predmeta, čak i kada mogu nagovijestiti kojem je stavu sud sklon.

Pravno pitanje u središtu ovog slučaja odnosi se na Konvenciju protiv mučenja, koju je Senat ratificirao 1994. godine i koja, u pravilu, zabranjuje deportaciju ili izručenje u zemlje u kojima postoji mogućnost da migrant bude izložen mučenju. Zakon nije precizan u pogledu načina na koji administracija treba procijeniti taj rizik niti procesnih prava koja pripadaju konkretnom migrantu.