Venezuelu pogodila dva razorna zemljotresa u 39 sekundi, razlog je rijedak fenomen

Sjever Venezuele pogodila su dva izuzetno snažna zemljotresa u razmaku od svega 39 sekundi, a stručnjaci iz Američkog geološkog zavoda (USGS) ocijenili su da je riječ o rijetkom seizmičkom fenomenu poznatom kao „doublet“. 

Prvi potres zabilježen je nešto nakon 18 sati po lokalnom vremenu u blizini San Felipea, glavnog grada savezne države Yaracuy. Samo nekoliko desetina sekundi kasnije uslijedio je drugi snažan udar kod grada Yumare, udaljenog svega nekoliko kilometara od prvog epicentra. Broj poginulih porastao je na najmanje 164, dok je 971 osoba povrijeđena, a prema brojnim predviđanjima smatra se da će broj poginulih u Venezueli dostići između 1.000 i 10.000 ljudi.

Raste broj poginulih(FOTO) "Unutra ima živih ljudi, a niko ne dolazi": Očaj nakon zemljotresa u Venecueli

Prema podacima USGS-a, prvo podrhtavanje tla imalo je magnitudu 7,2, dok je drugi potres dostigao magnitudu 7,5 i označen je kao glavni udar.

Posljedice su se osjetile širom regije, uključujući i Caracas, koji se nalazi oko 150 kilometara od epicentra. U glavnom gradu prijavljena su urušavanja objekata, a vlasti upozoravaju da bi broj stradalih mogao rasti i doseći hiljade.

Stručnjaci upozoravaju i na dodatne opasnosti zbog geografskih karakteristika područja. Budući da je riječ o planinskoj regiji sklonoj odronima, očekuju se klizišta i značajna oštećenja tla. Poseban rizik predstavljaju i sedimenti ispod Caracasa koji pojačavaju seizmičke valove, čime se povećava razorna snaga zemljotresa.

Seizmički „doublet“ razlikuje se od uobičajenog slijeda podrhtavanja tla. Dok nakon većine velikih zemljotresa slijede znatno slabiji naknadni udari, kod „doubleta“ dolazi do dva gotovo jednako snažna potresa u kratkom vremenskom razmaku i na relativno maloj udaljenosti.

Iako su međusobno povezani, takvi potresi nastaju iz odvojenih seizmičkih izvora ili u različitim trenucima, zbog čega ih stručnjaci smatraju zasebnim događajima.

Podaci USGS-a pokazuju da su epicentri dva venezuelska zemljotresa bili udaljeni svega nekoliko kilometara, ali da su vjerovatno nastali na različitim rasjedima. Takva mogućnost odgovara postojećim kartama aktivnih rasjeda u toj regiji, gdje se nalaze veliki rasjedi pravca istok-zapad povezani s brojnim manjim rasjednim sistemima.

Jedan od mogućih scenarija jeste da je prvi zemljotres izazvao drugi. Pomjeranje zemljine kore tokom prvog udara moglo je povećati naprezanje na susjednom rasjedu, dok su seizmički valovi dodatno destabilizirali područje koje je već bilo blizu pucanja.

Iako su rijetki, ovakvi događaji nisu bez presedana. Tursku i Siriju je prije tri godine pogodio seizmički „doublet“ magnituda 7,8 i 7,7 u razmaku od devet sati, što je izazvalo ogromna razaranja i pogodilo oko 14 miliona ljudi. U Australiji je 1988. godine zabilježen čak i „trojac“, odnosno tri snažna potresa unutar samo pola sata.

Stručnjaci navode da se posljednji zemljotresi u Venezueli mogu objasniti položajem zemlje na granici Karipske i Južnoameričke tektonske ploče. Na sjeveru Venezuele Karipska ploča pomjera se prema istoku u odnosu na Južnoameričku brzinom od približno 20 milimetara godišnje.

Takvo kretanje stvara velike transkurentne rasjede, među kojima su sistemi Boconó, San Sebastián i El Pilar. Upravo zbog te aktivne granice ploča sjever Venezuele spada među seizmički najaktivnija područja regije.

Historija bilježi i ranije razorne zemljotrese na ovom prostoru, uključujući potres magnitude 7,7 koji je pogodio Caracas 1900. godine, kao i zemljotres magnitude 6,5 iz 1967. godine.

Zapadno od područja pogođenog posljednjim potresima geološka struktura postaje još složenija, što dodatno doprinosi čestim seizmičkim aktivnostima i pojavi zemljotresa na malim i srednjim dubinama.