U Sloveniji završi 35 kilograma hrane u smeću, veliki dio toga je jestiv

Iza gotovo 171.000 tona bačene hrane u Sloveniji krije se podatak koji posebno privlači pažnju, značajan dio onoga što je završilo kao otpad još uvijek se mogao pojesti.

Udio jestivog otpada ostao je na približno istoj razini kao godinu ranije.

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je svaki stanovnik u svom domaćinstvu u prosjeku odbacio 35 kilograma hrane. Od te količine oko 12 kilograma bilo je još uvijek pogodno za konzumaciju.

Rast količine otpada zabilježen je u domaćinstvima i ugostiteljstvu, gdje ga je bilo tri posto više nego prethodne godine, dok je trgovina mješovitom robom zabilježila povećanje od dva posto.

Istovremeno, u proizvodnji hrane, uključujući primarnu proizvodnju, količina otpada smanjena je za četiri posto.

Ugostiteljski sektor učestvovao je sa 32,1 posto ukupnog otpada od hrane, proizvodnja hrane sa 14,7 posto, a trgovina mješovitom robom sa 9,1 posto, objavila je u utorak slovenska statistička služba, prenosi STA.

Udio jestivog otpada ostao je na približno istoj razini kao godinu ranije. Od ukupne količine, 36 posto odnosno oko 61.000 tona moglo se koristiti za ljudsku ishranu, dok je 64 posto činila nejestiva materija, poput kora, kostiju, koštica i ljuski jaja.

Najveći dio otpada, 45 posto, anaerobno je prerađen u bioplinskim postrojenjima. Još 34 posto obrađeno je aerobno u kompostanama, dok je 19 posto biološki stabilizirano u postrojenjima za mehaničko-biološku obradu miješanog komunalnog otpada prije odlaganja.

Preostala količina zbrinuta je drugim postupcima, uključujući spaljivanje, ponovno rafiniranje nafte i različite biološke metode obrade.