Trump tvrdi da je gotov rat s Iranom, objavljeno šta je sve s njima spreman potpisati

Američki predsjednik Donald Trump saopćio je da su Sjedinjene Američke Države i Iran veoma blizu postizanja sporazuma koji bi, prema njegovim riječima, mogao okončati rat na Bliskom istoku. Govoreći tokom telefonskog skupa podrške političkim saveznicima, Trump je izjavio da je ostvaren njegov ključni vanjskopolitički cilj.

- Ne znam jeste li čuli, ali danas smo okončali rat s Iranom. Pristali su da nikada neće imati nuklearno oružje, što je nešto na čemu smo insistirali; to je bila cijela svrha. To je činilo 95 posto svega, rekao je Trump.

Iako američki predsjednik najavljuje brzo okončanje sukoba i ceremoniju potpisivanja dokumenta već tokom predstojećeg vikenda u Evropi, zvanični Teheran zauzeo je oprezniji stav.

Glasnogovornik iranskog Ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei izjavio je da su navodi o konačnom sporazumu preuranjeni te da ništa još nije finalizirano. Potvrdio je da je veći dio teksta memoranduma usaglašen, ali je optužio Washington da u završnici pregovora postavlja nove uslove i zahtjeve.

Prema informacijama koje je objavio Axios, privremeni memorandum o razumijevanju, ukoliko bude potpisan uz posredovanje Katara i Pakistana, nosio bi naziv Islamabadski dogovor.

Jedna od ključnih tačaka dokumenta odnosi se na potpuno i trenutno otvaranje Hormuškog tjesnaca za pomorski saobraćaj bez naknada za prolaz. Predviđeno je da se obim trgovine vrati na prijeratni nivo u roku od 30 dana.

S druge strane, Sjedinjene Američke Države bi odmah ukinule pomorsku blokadu iranskih luka. Dokument također predviđa produženje postojećeg primirja za dodatnih 60 dana, uključujući i prekid borbi u Libanu, kako bi se otvorio prostor za nastavak nuklearnih pregovora.

Kada je riječ o nuklearnom programu, Iran bi se obavezao da nikada neće razviti atomsku bombu te da će riješiti pitanje zaliha obogaćenog uranija.

Prema riječima visokog američkog zvaničnika, Trump je prihvatio mogućnost da se proces smanjivanja nivoa obogaćenog uranija odvija unutar Irana, ali pod strogim nadzorom inspektora Ujedinjenih naroda. Sve trajne mjere zavisile bi od postizanja novog, detaljnijeg sporazuma.

Finansijski dio memoranduma predviđa privremeno ublažavanje dijela ekonomskih sankcija Iranu na period od 60 dana, što bi omogućilo nesmetanu prodaju nafte i ostvarivanje prihoda. Daljnje olakšice bile bi povezane s poštovanjem preuzetih obaveza i napretkom u pregovorima.

Jedno od najspornijih pitanja ostaje sudbina milijardi dolara iranskih sredstava zamrznutih u inostranstvu. Teheran traži da dio tog novca bude oslobođen odmah nakon potpisivanja sporazuma, dok Washington insistira na postepenom oslobađanju sredstava u skladu s provedbom dogovora. Prema navodima, SAD, Iran i Katar pregovaraju o modelu prema kojem bi se sredstva u Kataru mogla koristiti isključivo za kupovinu humanitarne robe.

Ovo nije prvi put da Trump najavljuje skori dogovor s Iranom. CNN je objavio kompilaciju u kojoj se navodi da je američki predsjednik od početka rata čak 39 puta tvrdio da je sporazum na dohvat ruke.

U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu ostao je izvan direktnih pregovora. Dok su u Teheranu trajali razgovori između katarskog posrednika Al-Thawadija i iranskog ministra vanjskih poslova Abbasa Araghchija, koordinirani telefonskim kontaktima s Trumpovim izaslanicima Jaredom Kushnerom i Steveom Witkoffom, Netanyahu je pokušavao saznati detalje pregovora preko svojih kontakata bliskih američkoj administraciji.

Nakon razgovora s Trumpom, iz Netanyahuovog kabineta potvrđeno je da Izrael nije direktni potpisnik memoranduma. Izraelski premijer zahvalio je američkom predsjedniku na angažmanu, ali je poručio da konačni sporazum mora uključivati uklanjanje obogaćenog materijala, demontažu nuklearne infrastrukture, stroga ograničenja iranskog raketnog programa i prekid podrške regionalnim paravojnim organizacijama.

Najava mogućeg sporazuma dolazi nakon višemjesečnih sukoba. Rat između SAD-a i Irana počeo je krajem februara opsežnim američko-izraelskim zračnim udarima, nakon čega je Iran blokirao Hormuški tjesnac kroz koji prolazi petina svjetske trgovine naftom i plinom.

Iako je u aprilu proglašeno primirje, dvije strane nastavile su povremene napade. Neposredno prije najave mogućeg dogovora Trump je zaprijetio Teheranu novim snažnim udarima i preuzimanjem kontrole nad ostrvom Harg, glavnim iranskim naftnim terminalom kroz koji prolazi oko 90 posto izvoza nafte.

Iran je odgovorio upozorenjem da bi svaki napad na njegovu energetsku infrastrukturu mogao dovesti do zatvaranja izvoza nafte za cijeli svijet.

Posljednji val sukoba uslijedio je nakon pada američkog jurišnog helikoptera Apache u Perzijskom zaljevu. Američka vojska potom je izvela napade na iranske radarske, komunikacijske i odbrambene sisteme na južnoj obali zemlje, dok je Iranska revolucionarna garda odgovorila lansiranjem balističkih projektila i dronova na američke baze u Bahreinu, Kuvajtu i Jordanu.

U tim događajima u Bahreinu je lakše povrijeđena jedanaestogodišnja djevojčica nakon pada iranske letjelice. Jordan je saopćio da je oborio 20 iranskih projektila iznad svoje teritorije, dok je Indija pozvala američkog ambasadora na razgovor nakon što su u američkom napadu na tanker poginula trojica indijskih pomoraca.

Prema navodima, Sjedinjene Američke Države tokom blokade otvorile su vatru na devet trgovačkih brodova.

Generalni sekretar Ujedinjenih naroda António Guterres izrazio je zabrinutost zbog razvoja situacije i pozvao na hitnu deeskalaciju i nastavak pregovora. Slične pozive uputile su i Rusija, Kina, Turska i Saudijska Arabija.

Dok se američki transportni avioni C-17 kreću prema Evropi s opremom za potpredsjednika JD-a Vancea, koji bi trebao prisustvovati ceremoniji u Ženevi, konačna odluka o sporazumu, prema navodima iz diplomatskih krugova, i dalje zavisi od stava iranskog vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija.