Trump je svojim potezima približio Kanadu Evropi, sprema se veliki zaokret

Pogoršanje odnosa između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću otvorilo je prostor za znatno snažnije povezivanje Ottawe s Evropskom unijom. Evropski parlamentarci sada traže konkretnije korake u produbljivanju saradnje, dok se dvije strane pripremaju za samit koji bi mogao označiti novu fazu njihovih ekonomskih i političkih odnosa.

Samit Kanade i Evropske unije zakazan je za 29. i 30. oktobar u Montrealu, gdje će kanadski premijer Mark Carney ugostiti predsjednicu Evropske komisije Ursulu von der Leyen i predsjednika Evropskog vijeća Antonija Costu. Uoči tog susreta, Evropski parlament je na plenarnoj sjednici u Strasbourgu raspravljao o mogućnostima proširenja saradnje, uključujući trgovinu, energetiku i druge oblasti od zajedničkog interesa.

Posebnu pažnju izazvala je ranija inicijativa Ursule von der Leyen, koja je u govoru o stanju Unije predložila da Kanada postane prva država s posebnim statusom pridružene članice Evropske unije. Takav formalni status trenutno ne postoji u institucionalnom okviru EU, ali je ideja otvorila raspravu o novom modelu povezivanja s državama koje nisu članice.

Visoka očekivanja od samita u Montrealu

Evropski komesar za međunarodnu saradnju i razvoj Jozef Síkela izjavio je pred zastupnicima da su ambicije uoči susreta s kanadskim zvaničnicima "zaista visoke". Ipak, nije želio unaprijed govoriti o konkretnim rezultatima jer pregovori još traju, naglašavajući da se situacija može značajno promijeniti i u sedmici prije samita.

Síkela je podsjetio da Evropska unija posljednjih godina kontinuirano razvija odnose s Kanadom, koju je opisao kao "najviše evropsku među neevropskim zemljama".

"No, nije dovoljno slično razmišljati u današnjem svijetu u kojem se snaga ponovo stavlja u prvi plan. Moramo ojačati svoju otpornost i zato se okrećemo jedni drugima kao poželjnim partnerima", poručio je.

Približavanje dvije strane odvija se u vrijeme rastućih trgovinskih napetosti između Kanade i SAD-a. Od Trumpovog povratka na predsjedničku funkciju prošle godine, odnosi Ottawe i Washingtona naglo su se pogoršali zbog trgovinskih i drugih nesuglasica.

Sporovi su rezultirali uvođenjem carina koje su pogodile prekograničnu trgovinu vrijednu desetine milijardi dolara, zbog čega je Kanada počela intenzivnije tražiti druge trgovinske partnere.

Evropski parlamentarci traže konkretne dogovore

Švedski zastupnik u Evropskom parlamentu Jörgen Warborn, član Evropske narodne stranke (EPP), poručio je da postoji snažna opredijeljenost za unapređenje odnosa s Kanadom. Govoreći o prijedlogu pridruženog članstva, istakao je da sam naziv budućeg odnosa nije presudan.

Prema njegovim riječima, važnije je da predstojeći samit označi početak ambicioznog procesa zbližavanja u svim ekonomskim oblastima. Sličan stav iznijela je belgijska zastupnica Kathleen van Brempt iz kluba socijaldemokrata.

Ona je ocijenila da pojmovi poput "pridruženog članstva" i "saveza za budućnost" zvuče obećavajuće, ali je upozorila da susret u Montrealu mora rezultirati opipljivim dogovorima. Evropski parlament je već u martu ove godine usvojio tekst kojim je zatraženo dodatno jačanje veza s Kanadom.

Poseban naglasak stavljen je na trgovinski sporazum CETA, energetsku saradnju i potrebu da države članice koje još nisu ratificirale sporazum to učine što prije.

Trgovinski sporazum još čeka ratifikaciju deset članica EU

Jedno od važnih otvorenih pitanja u odnosima Kanade i Evropske unije ostaje Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA). Iako se sporazum privremeno primjenjuje od 2017. godine, još ga nisu ratificirale sve članice Evropske unije. Dosad je ratifikaciju završilo 17 država, dok preostalih deset, među kojima su Francuska, Italija i Poljska, to još nisu učinile.

Evropski parlament pozvao je te države da ubrzaju postupak prije desete godišnjice privremene primjene sporazuma 2027. godine.

Kathleen van Brempt naglasila je da je završetak ratifikacije važan za budućnost trgovinskih odnosa.

"Kanada je pouzdan partner i zato je zaista važno da preostale države ratificiraju CETA-u", poručila je.

Ipak, među evropskim zastupnicima ne postoji saglasnost o daljnjem otvaranju tržišta.

Francuska zastupnica Angeline Furet iz kluba Patrioti za Evropu smatra da činjenica da sporazum nisu ratificirale sve države članice znači da je on odbačen.

Upozorila je da bi dodatno produbljivanje trgovinske saradnje s Kanadom moglo "dovesti do zatvaranja radnih mjesta u Evropi", pozivajući Evropsku uniju da "prestane raditi na vlastitom uništenju".

Zovko smatra da su Kanadu i EU zbližili postupci Washingtona

Hrvatska zastupnica u Evropskom parlamentu Željana Zovko iz redova Evropske narodne stranke izjavila je za Hinu da Kanada i Evropska unija dijele slične stavove o međunarodnim institucijama, trgovini zasnovanoj na pravilima i potrebi reforme međunarodnog sistema.

Prema njenoj ocjeni, ključni razlog intenzivnijeg zbližavanja dvije strane jeste "neizvjesnost" koju su izazvali potezi Sjedinjenih Američkih Država.

"Mi ne možemo bez Amerike, a ni Kanada ne može bez Amerike", poručila je Zovko, koja je članica parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku.

Zbog toga smatra da je potrebno uspostaviti uravnoteženije odnose s Washingtonom, uz izgradnju savezništava koja će se zasnivati na zajedničkim interesima i u kojima se "niko neće osjećati da je iskorišten".

Zovko, koja je i potpredsjednica kluba zastupnika EPP-a zadužena za diplomatiju i transatlantske odnose, osvrnula se i na prepreke ratifikaciji CETA-e.

Prema njenim riječima, pojedine države članice prvenstveno nastoje zaštititi vlastitu poljoprivrednu proizvodnju od dodatne konkurencije.

"Niko ne želi ispasti gubitnik u tom trgovinskom odnosu, gdje će otvoriti svoje tržište za poljoprivredne proizvode koji će ugroziti njihove i zapravo napraviti nelojalnu konkurenciju", objasnila je.

Hoće li Kanada dobiti poseban status u Evropskoj uniji?

Kanadski premijer Mark Carney već je pozdravio inicijativu Evropske unije o uspostavljanju "mnogo snažnijeg i ambicioznijeg savezništva u budućnosti".

Ipak, u javnim istupima nije direktno govorio o mogućnosti pridruženog članstva, već je podržao ideju daljnjeg produbljivanja odnosa između dvije strane.

Zovko očekuje da bi samit u Montrealu mogao rezultirati novim, moderniziranim oblikom trgovinskog sporazuma CETA.

Smatra da se postojeći sporazum ne može osavremeniti na predviđeni način dok ga ne ratificiraju sve članice EU, zbog čega bi mogao biti potreban drugačiji aranžman.

Istovremeno je odbacila mogućnost da predstojeći razgovori dovedu do punopravnog članstva Kanade u Evropskoj uniji.

"Sigurno neće doći do članstva Kanade u Uniji", poručila je.

Kada je riječ o ideji pridruženog članstva, Zovko smatra da bi ona mogla podrazumijevati model saradnje sličan sporazumima koje Evropska unija ima s državama poput Izraela, Maroka ili Australije, a koji omogućavaju učešće u pojedinim evropskim programima.

Takav pristup omogućio bi Kanadi bližu institucionalnu i ekonomsku saradnju s EU bez punopravnog članstva.

Uoči samita u Montrealu ostaje otvoreno pitanje koliko će daleko dvije strane biti spremne otići u jačanju partnerstva. Evropski parlamentarci traže konkretne rezultate, dok Kanada, suočena s trgovinskim sporovima sa SAD-om, nastoji proširiti ekonomske veze i smanjiti zavisnost od američkog tržišta.