Švedska obilježava najveseliji praznik, zašto je Midsommar Šveđanima toliko važan

Ove, 2026. godine Midsommar ili Ivandan obilježava se u nedjelju 21. juna, a slavit će se i dan prije, u subotu. Većina Šveđana slavi sredinu ljeta uz veselje i igre oko ivandanjskog jarbola (veliki drveni križ/krst). Ljeto ima poseban značaj u relativno mračnoj i prohladnoj zemlji. U većini mjesta organizuju se skupne proslave na trgovima, sportskim igralištima i drugim mjestima.

Važno je da se pojavi sunce i da ne pada kiša - slavlje je tada uspjelo ("Švedski džepni vodič").

Izgled jarbola je različit od kraja do kraja: u Dalarni, gdje se održava najčuvenija proslava Ivandana, često se koristi isti jarbol iz godine u godinu, sa uvelim ukrasima, te ostaje tokom cijele godine dok se ponovo ne ukrasi na Ivandan. Kada je jarbol ukrašen treba ga uspraviti, to obično radi nekoliko jakih muškaraca uz glasno navijanje posmatrača. Poslijepodne počinje ples oko jarbola. Tada se pleše uz tradicionalne švedske pjesme. Kasnije naveče ponekad se organizuje i ples za odrasle. Po crkvenoj tradiciji Ivandan se proslavlja u znak sjećanja na Ivana krstitelja, a istovremeno je i imendan Johannesa (Ivana). Ovoj je proslavi prethodio i paganski praznik sunca, a proslava je mogla biti inspirisana i jevrejskim praznikom Sukkot.

Tradicionalna jela (midsommarmaten) su haringa s ovogodišnjim mladim krompirom, a mnogi odrasli uz to piju žestoko piće (brännvin). Kao desert se obično služe svježe jagode. U drugoj polovini ljeta mnogi ili sami love ili kupuju rakove a zatim organizuju slavlja na kojima se služe kuhani rakovi (kräftskivor). Na takvom tradicionalnom slavlju šareni fenjeri su okačeni iznad stolova a gosti imaju male, neobične šešire na glavi dok jedu rakove. Rakovi se kuhaju u vodi sa mnogo mirođija, uz njih se služi žestoko piće. Druga, specifična kulinarska tradicija, je Surströmming (ima jak i neprijatni miris koji mnogi teško podnose), surströmmingsfesten. To je prije svega sjeverni (norrlandski) običaj: fermentirana baltička haringa koja se prodaje u limenkama. Uz nju se jede kuhani krompir i sjeverni tanak beskvasan hljeb (tunnbröd). 

Praznik "sredine ljeta"

Ako ste u Švedskoj krajem juna, sigurno ćete naići na velike zabave na otvorenom, na ljude koji plešu oko čudnih jarbola (križova) i na gomile cvjetnih vjenčića. Sve ovo tipično je za Midsommar, uz Božić i Uskrs najvažniji praznik u Švedskoj.

Zašto se obilježava Midsommar?

Početak ljeta u Švedskoj je puno važniji nego u našim krajevima, prije svega jer napokon stižu dugo očekivani sunčani, topli i dugi dani . Švedska je tmurna i turobna tokom zimskih mjeseci, kada su mrak i hladnoća jako depresivni. Posebno na krajnjem sjeveru, gdje zima znači dvadesetčetverosatni mrak. Upravo zato dolazak ljeta, kao i sama proslava dolaska ljeta, ima tako važnu ulogu u švedskoj kulturi, običajima i tradiciji. Početak ljeta na sjevernoj polutki je 20. ili 21. juni, dok je u istom času na južnoj polutki zimski solsticij: najkraći dan.

Kada se obilježava Midsommar?

U kršćansko vrijeme Midsommar se obilježavao u spomen na svetog Ivana Krstitelja, čiji je dan bio 24. juna, danas se poveznica s kršćanstvom izgubila, pa je i datum obilježavanja postao fleksibilniji (promjenljiv). Ranije je Midsommar padao isključivo na noć s 23. na 24. juna, dok se od 1953. datum prilagođava radnoj sedmici i obilježavati s petkom na subotu, između 20. i 26. juna . Ove 2026. godine, Midsommar je 20. na 21. juni.

Čarolija ivanjske noći

Budući da se ivanjska noć slavi otprilike u vrijeme ljetnog solsticija, ona je ujedno i jedna od najsvjetlijih noći u godini. Dugo se vjerovalo da je upravo ivanjska noć čarobna i prepuna magičnih bića pa je uz nju vezano i mnogo tradicionalnih vjerovanja. Ova je noć bila savršena za sakupljanje ljekovitog bilja ili za proricanje budućnosti. Na ivanjsko jutro često se ljudi goli valjaju u rosi kako bi ostali jaki i zdravi, a cvjetni su se vijenci (midsommarkrans) nošeni u ivanjskoj noći čuvali sve do Božića, kako bi ih se dodalo u božićnu kupku.

Tradicionalna vjerovanja se uglavnom više ne prakticiraju, mada su neka i dalje prisutna. Jedno od njih je i stavljanje sedam odnosno devet vrsta cvijeća pod jastuk u ivanjskoj noći. Onome koja će se napraviti u snu će se, prema vjerovanju, pojaviti osoba s kojom će provesti ostatak života.

Tipiče proslave Midsommara 

Dok se Božić i Uskrs smatraju porodičnim praznicima, za Midsommar su tipične velike proslave na otvorenome s prijateljima i poznanicima.

Švedske zastavice (flagga) vijore se se svuda, a u sredini svake zabave je veliki stup ukrašen cvijećem (midsommarstång). Oko stupa (križa/krsta) plešu velik i mali, najčešće s cvjetnim vijencima u kosi (midsommarkrans). Ljudi u kolu plešu oko midsommarstånga oponašajući žabe (groda) - jedna od najpopularnijih pjesama svakako je Male žebe (Små grodorna). 

Velike količine alkohola

Ono što je tipično za švedske proslave Midsommara jest velika količina alkohola, u čemu su najpopularnije različita žestoka pića (snaps). Obično za Midsommar svi budu pomalo "pod gasom" (berusad), sve je to dio magije "sredine" ljeta i ivanjske noći. Sjevernjaci, pa i Šveđani, piju jako mnogo (posebno vikendom i praznicima), a žestoka pića, vino i pivo sa više od 3,5 posto alkohola se mogu kupiti samo u prodavnicama alkohola tzv. Systembolaget.

Doseljenici uvažavaju i prihvataju švedske običaje

U Švedskoj je veliki broj doseljenika, prema procjenama od ukupno 10.704.408 stanovnika (2026.) i do četvrtina su doseljenici: oko 2.210.638 osoba rođenih u  inozemstvu, što čini 21 posto ukupne populacije Švedske. Prema najnovijim pokazateljima udio stanovništva sa inozemnom pozadinom (osobe rođene u inozemstvu ili osobe čija su oba roditelja rođena izvan Švedske) doseže brojku od 2,93 miliona ljudi ili 28 posto populacije; tokom 2025. godine u Švedsku su uselile 89.434 osobe.

Iz Bosne i Hercegovine je u Švedskoj je preko 110.000 osoba koje se integrišu i uvažavaju švedske tradicije i običaje. Dan uoči proslave Midsommara dobih od ranijeg uspješnog švedskog poduzetnika (bh. porijekla iz Banjaluke) i vlasnika firme "SannSmide", Adema Bajagilovića, njegove fotografije u znaku Midsommara i bi mi neobično. Pitam radoznalo slavi li Midsommar i prije Šveđana, on šeretski kaže: "Pogledaj dobro fotografije, pa sam zaključi gdje sam i sa kime slavim 'praznik ljeta', ali ne zaboravi i umjetnu inteligenciju."