Stigao je El Nino, naučnici upozoravaju da bi mogao biti među najjačima ikad

Američka Nacionalna uprava za okeane i atmosferu (NOAA) saopćila je da su u tropskom dijelu Tihog okeana ispunjeni uslovi za El Niño, prirodni klimatski fenomen povezan s rastom globalnih temperatura. Potvrda dolazi nakon naglog povećanja temperature površine mora u posljednjim mjesecima i završetka faze La Niñe ranije ove godine.

Mjerenja pokazuju da je temperatura površine mora u centralnom i tropskom Pacifiku premašila prag od 0,5 stepeni Celzijusa iznad prosjeka, što NOAA koristi kao kriterij za proglašenje El Niña. Agencija je navela i da se mijenjaju obrasci vjetrova iznad ekvatorijalnog Pacifika, što pokazuje da na topliji okean sada reaguje i atmosfera.

Posebnu pažnju privukle su prognoze koje ukazuju na mogućnost vrlo snažnog događaja. NOAA procjenjuje da postoji 63 posto vjerovatnoće da će između novembra i januara nastupiti vrlo snažan El Niño, što bi ga svrstalo među najjače zabilježene od početka vođenja evidencije 1950. godine. Najizraženiji događaji do sada zabilježeni su 1982/83, 1997/98. i 2015/16. godine.

Pojedini američki i evropski modeli predviđaju da bi temperature u tropskom Pacifiku do kraja godine mogle porasti i više od tri stepena iznad prosjeka. Ipak, NOAA upozorava da ni vrlo snažni El Niño ne proizvodi iste posljedice u svim dijelovima svijeta, iako povećava vjerovatnoću ekstremnih vremenskih pojava.

Stručnjaci ističu da dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da se ovaj fenomen razvija u periodu već izraženog globalnog zagrijavanja. Prema riječima profesora Adama Scaifea iz britanskog Met Officea, efekti El Niña nadovezat će se na postojeći rast temperatura uzrokovan klimatskim promjenama.

Vrlo snažan El Niño obično povećava globalnu temperaturu zraka za oko 0,2 stepena Celzijusa oslobađajući toplotu iz okeana u atmosferu. Zbog toga pojedini naučnici smatraju da bi 2027. godina mogla donijeti nove temperaturne rekorde i ponovno premašivanje granice od 1,5 stepeni zagrijavanja u odnosu na kraj 19. stoljeća.

Posljedice El Niña najčešće se osjećaju u tropskim područjima. Povećan rizik od poplava očekuje se u sjevernom Peruu, južnom Ekvadoru, dijelovima istočne Afrike, centralne Azije i juga Sjedinjenih Američkih Država. Istovremeno raste opasnost od suša i šumskih požara u Australiji, Indoneziji i sjevernim dijelovima Južne Amerike, što može utjecati na poljoprivrednu proizvodnju i globalne zalihe hrane.

Ovaj klimatski fenomen obično smanjuje broj uragana u Atlantiku, ali manjak padavina može stvoriti probleme u pojedinim regijama, uključujući dijelove Srednje Amerike.

Dok NOAA i Japanska meteorološka agencija smatraju da je El Niño već započeo, australski meteorolozi koriste strožije kriterije i navode da se Pacifik tek približava potrebnim uslovima. Ipak, i oni očekuju da će se fenomen razviti tokom ove godine te da bi mogao biti snažan.

El Niño se pojavljuje svakih dvije do sedam godina i u pravilu traje oko godinu dana. Naučnici navode da još ne postoji konačan dokaz da klimatske promjene čine ove događaje češćim ili snažnijim, ali upozoravaju da topliji svijet može pojačati njihove posljedice.