Šojgu tvrdi da Moskva može napasti Kijev u svakom trenutku: Rusija nije iscrpljena

Sekretar ruskog Vijeća sigurnosti Sergej Šojgu izjavio je u četvrtak da bi se napad na Kijev, na koji je Moskva ranije upozoravala, mogao dogoditi "u bilo kojem trenutku".

Šojgu je rekao da je Rusija već demonstrirala kapacitete koje bi mogla upotrijebiti u napadima.

- Unaprijed smo upozorili kakav bi se napad mogao izvesti i već smo pokazali silu koja bi se mogla upotrijebiti, kazao je Šojgu na konferenciji za novinare na Međunarodnom forumu sigurnosti u Moskovskoj regiji, dodajući da se svako ko vjeruje da je Rusija iscrpila svoje vojne kapacitete "duboko vara".

Naglasio je da je rusko upozorenje, kojim se stranim ambasadorima savjetuje da napuste Kijev, dato "ozbiljno i svjesno".

Ove primjedbe su uslijedile usred pojačanih tenzija nakon ruskih napada na ukrajinsku vojno-industrijsku infrastrukturu, što je Moskva nazvala "odgovorom" na napade Ukrajine na civilne ciljeve u Rusiji.

Vojna baza u Armeniji

Govoreći o pitanjima vezanim za Armeniju, Šojgu je rekao da Moskva ne vidi nikakve naznake da bi ruska vojna baza u Armeniji mogla biti zatvorena uprkos nedavnim političkim dešavanjima u Jerevanu.

- Baza funkcioniše i radi normalno, i trenutno ne vidimo nikakve preduvjete ili prijetnje koje bi dovele do njenog uklanjanja, rekao je.

Šojgu je komentarisao nedavno potpisani okvirni sporazum o strateškom partnerstvu između Armenije i SAD-a u okviru rute američkog predsjednika Donalda Trumpa za međunarodni mir i prosperitet, ili TRIPP inicijative.

Sugerisao je da sporazum više podsjeća na "podršku izbornoj kampanji" sadašnjoj vladi nego na potpuno razvijeno strateško partnerstvo.

Dana 26. maja, armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzoyan i američki državni sekretar Marco Rubio potpisali su sporazum tokom Rubiove posjete Jerevanu. Armenija bi trebala održati parlamentarne izbore 7. juna.

Nestabilnost na Bliskom istoku

Šojgu je rekao da je Rusija izvukla pouke iz nedavnih događaja u Perzijskom zaljevu, posebno u vezi s potrebom za uspostavljanjem hitnih rezervi lijekova, vakcina i drugih kritičnih potrepština.

Upozorio je da bi nestabilnost na Bliskom istoku i poremećaji povezani sa zapadnim akcijama u regiji mogli imati globalne posljedice, uključujući pogoršanje nestašice hrane u Africi.

- Milioni ljudi mogli bi se suočiti s glađu, rekao je, tvrdeći da krize u Perzijskom zaljevu utječu na međunarodna tržišta hrane i energije širom svijeta.