Šoja tvrdi da Francuska zbog Macronove politike pada na koljena

Šoja tvrdi da Francuska zbog Macronove politike pada na koljena

Protest u Parizu, 18. oktobar 2026. / Abdul Saboor / REUTERS

FENA |

Bivši ambasador BiH u Parizu Slobodan Šoja kaže da su protesti posljedica višegodišnje neoliberalne politike, slabljenja države i rasta troškova života

Dodajte Oslobodjenje.ba u omiljene izvore na Google-u

Demonstarcije u Francuskoj nisu izolovani i slučajni incident već rezultat višegodišnjeg štetnog djelovanja neoliberalizma, slabljenja države, gašenja industrije, ekonomskih kriza..., kazao je u intervjuu za FENA-u bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Parizu Slobodan Šoja.

Kako navodi Šoja, krajem 18. stoljeća Francuzi su se borili za cijelu Evropu, modernu, slobodnu, demokratsku. Uvijek su prednjačili u modernim idejama koje su sami iznjedrili, ideje koje jačaju pojedinca u društvu.

Nastavak vijesti ispod oglasa
Haos na ulicama joj odgovara: Desničarka Marine Le Pen vodi u anketama
Uspon krajnje desniceHaos na ulicama joj odgovara: Desničarka Marine Le Pen vodi u anketama

Njihova tradicija borbe za obrazovanog i slobodnog čovjeka očuvala se do danas pa se ponovo bore za savremenog čovjeka oslobođenog od savremenog zla.

- Francuzi su buntovan narod, ali ne zato što žele biti buntovni. Oni postaju buntovni samo onda kad postoji udar na ljudsko dostojanstvo. Živio sam 18 godina u Francuskoj pa je i mene često ponijelo da demonstriram s njima, tražeći prava za obične ljude, kaže Šoja.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Demonstracije neizbježne

- Današnje demonstracije koje me nimalo ne čude, i koje sam očekivao još ranije, znak su neslaganja sa državnom neoliberalnom politikom koju demonstranti jednostavno smatraju katastrofalnom i nenarodnom. Kad se sastave loša politika i tradicija protesta, demonstracije su neizbježne, smatra on.

Demonstrarcije koje su ogromne i veoma ozbiljne - i po obimu i po značaju - odvijaju se u posebnim trenucima. Jedna stara i čuvena Francuska se polako gasi, a ne smije i ne može nestati, dok se rađa neka nova i drugačija Francuska, naročito na etničkom i kulturološkom planu.

Nastavak vijesti ispod oglasa

- U ovom procjepu i borbi starog i novog ne bi smjelo biti pobjednika već bi zadatak dobre i vizionaske vlade trebao biti spajanje starog i novog, navodi Šoja.

Čini se, ipak, da vlade koje je predložio Emmanuel Macron umjesto da spajaju velike tradicije i Francusku koju novo vrijeme oblikuje, vlast se brine da sagradi i učvrsti makronovsku Francusku, više okrenutu Evropi nego Francuskoj i potčinjenu krupnom svjetskom kapitalu koji nije Francusku učinio bogatijom već siromašnijom, dodaje Šoja. "I zato je sve i puklo."

Nastavak vijesti ispod oglasa

Poručuje da svako ko demonstrira ima svoj razlog, istinski i nimalo bezazlen, svako jasno objašnjava za šta i zašto se bori. Revoltirani đaci zbog degradiranog obrazovanja i otežanih uslova studiranja, zabrinuti radnici koji sve teže žive od plate usred ogromnih poskupljenja, vječno nezadovoljni poljoprivrednici kojima je danas teže nego u prošlosti... Ima tu i privatnika i ljudi koji dosad nisu demonstrirali. Svi su uglavnom prestrašeni, zabrinuti i ljuti. A ljuti su, naravno, na razbijače i pljačkaše jer oni obesmišljaju njihovu ispravnu i veliku borbu.

- Razbijače politika ne zanima, oni redovno koriste priliku da nešto opljačkaju ili unište. Organizatori demonstracija uvijek imaju glavobolju od njih, a politici ponekad dobro dođu, kao sada, da lakše osude demonstrante i čak osude neke partije sa jakim predsjedničkim kandidatima da zapravo ruše Francusku. A oni ne ruše nego ukazuju da vlasti ruše tradicionalnu Francusku koja se uvijek brinula o svojim građanima i davala im sve što dolikuje jednoj Francuskoj, zemlji uma i kulture u kojoj je čovjek slobodan i srećan, rekao je Šoja.

Nastavak vijesti ispod oglasa

"Francuska pada na koljena"

Dalje navodi kako Macron postaje sve čvršći i nemilosrdniji što zvuči logično jer "red se mora poštovati".

- Logično je što je tražio da se razbijači hapse bez milosti i odmah procesuiraju te da vrate svaki euro. A šteta koju prave svaki dan se povećava, a radikaliziraju se i politika i policija. Hiljade uhapšenih, stotine ranjenih policajaca... Stotine radnji je razbijeno ili opljačkano. Paljene su i javne zgrade. U gradu Limožu zapaljena je prelijepa Gradska vijećnica iz 1883. godine, slično i u Marseju. Ali sve su ovo brojke i statistika, problem je mnogo dublji i ozbiljniji, smatra Šoja.

Nastavak vijesti ispod oglasa

Ističe da je suština svega trenutak u kojem se odvijaju demonstracije, odnosno u kojem se nalazi Francuska.

- Demonstarcije nisu izolovani i slučajni incident već rezultat višegodišnjeg štetnog djelovanja neoliberalizma, slabljenja države, gašenja industrije, ekonomskih kriza... A sve je to ubrzano u ovih devet godina makronizma, neoliberalizma na francuski način. Francuska pada na koljena, javni dug je kolosalan i ugrožava sve ozbiljnije državni budžet. Školstvo je u sunovratu, energentska kriza nikad nije bila veća i opasnija, računi koje Francuzi dobijaju za struju i plin su ogromni, gorivo prazni tanke novčanike običnih radnika, stanovi ne prestaju biti preskupi i nedohvatljivi, kirije astronomske... A bogati se bogate. Za njih će se uvijek naći novca, naročito onda kad ga nema za škole... A demonstranti uglavnom stalno ponavljaju svoje glavne zahtjeve: spasiti, prije svega, obrazovanje i ubaciti u njega obećanih 20 milijardi eura. I ono možda najvažnije: povećati zagrantovanu platu i smanjiti cijene da bi se moglo normalno živjeti jer razlika između prosječne plate i troškova života je veće nego ikad, kazao je Šoja.

Ističe i kako Francuska sve manje proizvodi. "Doduše proizvodi stalno nove dugove".

- Zanemarila je jedan veoma važan dio stanovništva, omladinu, pa je odmah dobila ovo što je dobila, ogromno nezadovoljstvo omladine, ali i srednje klase. Ekonomske razlike među ljudima su tolike da je Francuska društveno i politički postala veoma lako zapaljiva zemlja. Ko gleda francusku televiziju i televizijske debate osjeti lako kako je Francuska veoma podijeljena zemlja. Debate su užarene, jedni upadaju u riječ drugima sa isključivim stavovima, uvredama, povišenim glasovima... Neki analitičari sve otvorenije govore kako ni građanski rat nije isključen. Nisam u to ubijeđen, ali u ovako zapaljivoj situaciji svašta je moguće, kaže Šoja.

Ako se o građanskom ratu ne govori mnogo, o najvećoj noćnoj mori vlasti, o Jean-Lucu Mélenchonu se stalno priča i pripisuje mu se negativna uloga u aktuelnim dešavanjima. Francuske medije, tvrdi Šoja, kontrolišu milijarderi koji uništavaju Francusku, a zadatak koji su mediji dobili od vlasnika je da unište Mélenchona, vođu Nepokorene Francuske, veoma harizmatičnog intelektualca koji plijeni znanjem, elokvencijom, znanjem i ozbiljnošću.

- Doduše sličan je i predsjednik Macron koji je takođe elokventan i mudar čovjek, ali nekim čudom je osiromašio Francusuku, podijelio je na dva dijela i otvorio put neizvjesnosti, navodi Šoja.

Vlast pravi kardinalnu grešku

Komentirajući predsjedničke izbore koji se održavaju za pola godine, kaže da se odvijaju u veoma zapaljivoj i nezdravoj atmosferi sa puno optužbi sa tri političke želje: da se sačuva makronistički model vlasti protiv kojeg je većina Francuza. Druga želja je pobjeda Nacionalnog okupljanja odnosno Marine Le Pen i ona trenutno vodi u anketama kao siguran pobjednik. Treća politička želja je pobjeda Nepokorene Francuske i njihove politike.

- Za to vrijeme demonstranti očekuju od svakog da se posveti mnogo više socijalnim pitanjima neko što je dosad bilo. U tom opštem procjepu vlasti je mnogo važnije da ocrni Nepokorenu Francusku nego da nađe rješenje za krizu. Očigledno je da predsjednički izbori imaju veliki ulog i ogroman značaj, kao što je očigledno da vlast pravi kardinalnu grešku: umjesto da rješava probleme koje su artikulisali francuski omladinci, vlasti je najvažnije da učine sve da ne pobijede oni koji su u ovom trenutku dvije najjače grupacije: Nacionalno okupljanje i Nepokorena Francuska. To će vlast koštati samo pojačanim demonstracijama i velikom neizvjesnosti, zaključio je Šoja u razgovoru za FENA-u.

Komentari (0)

Nema komentara

Budite prvi koji će komentarisati ovaj članak.

Prijavi se na naš newsletter!