Sánchez raspisao prijevremene izbore nakon poraza u parlamentu i protesta

Španija će 29. novembra održati prijevremene parlamentarne izbore, najavio je premijer Pedro Sánchez nakon vikenda konsultacija o budućnosti svoje manjinske vlade. Odluku je donio poslije odbacivanja dva dekreta o stanovanju u parlamentu i protesta na kojima su građani tražili rješenja za sve dublju stambenu krizu.

Sánchez je izbore objavio jutros u vanredno sazvanom institucionalnom obraćanju iz palače Moncloa. Time će parlamentarni mandat završiti približno devet mjeseci prije predviđenog roka, iako ga je premijer namjeravao privesti kraju.

„Španija je postala svjetski primjer mira, feminizma i prosperiteta. Potrebno je obnoviti i proširiti podršku naroda. Španija mora mobilizirati i osigurati da parlament ima širu progresivnu većinu. Učinili smo sve što je u našoj moći da zaštitimo interese španskog naroda“, rekao je Sánchez.

Govoreći o radu svog tima, naveo je i doprinos izgradnji „boljeg svijeta za naše sunarodnike, podržavajući Ukrajinu, osuđujući genocidne režime i boreći se protiv tehno-oligarha“.

Stambena kriza i protesti prethodili odluci

Pitanje dostupnosti stanova i rasta najamnina posljednjih mjeseci postalo je jedna od glavnih političkih tema u Španiji. Dodatnu mobilizaciju građana pokrenula je deložacija 87-godišnje Maricarmen Abascal u Madridu, čiji je slučaj postao simbol stambenih problema.

Vlada je kao odgovor na društvenu mobilizaciju pripremila dva dekreta, ali su oba odbijena u petak u Kongresu zastupnika. Nakon parlamentarnog poraza, tokom vikenda su u više španskih gradova održane demonstracije koje su okupile hiljade ljudi i dodatno povećale pritisak na vlast.

Sánchez je za to vrijeme razgovarao s ministrima, rukovodstvom svoje Socijalističke radničke stranke i partnerima iz drugih stranaka. Razmatrao je nastavak mandata, ali se na kraju odlučio za raspuštanje parlamenta i nove izbore.

Junts uskratio podršku vladinim prijedlozima

Za prvi dekret glasala su 172 zastupnika, dok ih je 178 bilo protiv. Drugi prijedlog podržalo je 166 zastupnika, a odbacila su ga 184.

Oba paketa odbili su konzervativni PP, krajnje desni Vox i katalonski Junts. Protiv drugog dekreta glasali su i PNV te Coalición Canaria.

Za manjinsku vladu posebno je značajno bilo protivljenje Juntsa, stranke Carlesa Puigdemonta na čije se glasove od početka mandata oslanjala pri usvajanju niza zakona.

Iako je vlada s katalonskim separatistima pregovarala o dijelu sadržaja, Junts je neposredno pred glasanje zatražio povlačenje oba dekreta i nove pregovore. Vlada je taj zahtjev odbila i uputila prijedloge zastupnicima.

Šta su sadržavali odbačeni dekreti

Predložene mjere obuhvatale su produženje zaštite ranjivih građana od deložacija do kraja 2030. godine, kao i produženje određenih postojećih ugovora o najmu za dvije godine.

Vlada je predlagala i strožije uslove za kratkoročni i sezonski najam te ograničenja kupovine stanova za kompanije i fondove koje smatra špekulativnim.

Drugim dekretom bilo je predviđeno automatsko produžavanje ugovora o najmu pod određenim uslovima. To je bio jedan od ključnih zahtjeva Sumara, Sánchezovog lijevog koalicijskog partnera, i organizacija koje zastupaju najmoprimce.

Izborni rokovi određuju datum glasanja

Termin izbora vezan je za zakonski rok od 54 dana koji mora proteći nakon raspuštanja parlamenta i objavljivanja odluke u službenom glasniku. Ako dekret bude objavljen sutra, 6. oktobra, prvi mogući termin za glasanje bit će nedjelja, 29. novembar.

Sánchez vodi špansku vladu od 2018. godine, kada je preuzeo premijersku dužnost nakon izglasavanja nepovjerenja konzervativnom premijeru Marianu Rajoyu.

Poslije izbora 2023. ostao je na vlasti uz koaliciju sa Sumarom i podršku više regionalnih i separatističkih stranaka, uključujući Junts. Oslanjanje na njihove glasove tokom mandata često je otežavalo usvajanje zakona, a odbacivanje dva stambena dekreta bilo je posljednji pokazatelj nestabilnosti parlamentarne podrške njegovoj vladi.