Rat u Ukrajini ulazi u novu fazu, Rusija ima ozbiljan problem

Linije fronta u ruskoj invaziji na Ukrajinu uglavnom su nepromijenjene. Međutim, rat na nebu sve više eskalira.

Analitičari navode da ofanzivne sposobnosti obje strane sada, čini se, nadmašuju njihove kapacitete protuzračne odbrane. To znači da sve više napada pogađa ciljeve, da je sve više kritične i ekonomske infrastrukture oštećeno te da svake sedmice gine sve više civila.

- Definitivno bilježimo povećan broj napada, kao i veći broj žrtava, rekla je Olha Polishchuk, voditeljica istraživanja za istočnu Evropu u ACLED-u, globalnoj organizaciji za praćenje sukoba.

- Došlo je do eskalacije i kada je riječ o raznovrsnosti ciljeva koji se gađaju, dodala je, piše CNN.

Kosovo reagovaloPriština uklonila ogromnu zastavu s natpisom "Slobodna Ukrajina" nakon izjave Zelenskog

Ukrajina već dugo može pogađati područja Rusije udaljena hiljadama kilometara od linije fronta, ali sofisticiranost njene tehnologije dronova naglo je porasla tokom protekle godine. Krajem juna ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je 40-dnevnu kampanju intenziviranja napada dronovima duboko unutar ruske teritorije, a njegov glavni savjetnik rekao je da će se ta kampanja nastaviti.

- To predstavlja značajan problem za Rusiju jer je proteklih 40 dana očigledno pokazalo da imaju ozbiljnu slabost kada je riječ o presretanju, dok je Ukrajina prilično uspješno uspijevala dosegnuti svoje ciljeve, rekla je Natia Seskuria, viša istraživačica na Royal United Services Instituteu (RUSI), britanskom sigurnosnom think tanku.

Umjesto povremenih dalekometnih napada na ruske rafinerije nafte, Ukrajina sada često napada rafinerije, naftne tankere, elektroenergetske podstanice i širu energetsku infrastrukturu, navodi Polishchuk iz ACLED-a. Kijev je također pojačao zračne napade čiji je cilj ometanje ruske vojne logistike na okupiranim područjima na istoku.

Analitičari su također zabilježili povećanje broja napada usmjerenih na širu rusku ekonomiju, poput udara na skladišta Wildberriesa, najvećeg ruskog online trgovca. Ukrajinska vlada tvrdi da su ti objekti legitimni vojni ciljevi jer kompanija snabdijeva ruske vojnike na liniji fronta.

Kijev je nedavno uspio probiti rusku odbranu u Sankt Peterburgu, a Moskva je također više puta bila meta napada.

Čini se da je cilj takve strategije približiti rat svakodnevnom životu stanovnika Rusije i izvršiti veći pritisak na poslovnu elitu, koja bi mogla imati određeni utjecaj na Kremlj, kako bi se založila za okončanje invazije punog obima.

Osim toga, rekla je Seskuria, ukrajinska kampanja dalekometnih udara ima i „pragmatičan cilj usporavanja ruske ljetne ofanzive, tako što se ruski resursi razvlače i usmjeravaju na presretanje napada dronovima“.

Ranije tokom sukoba Rusija je koncentrirala svoje sisteme protuzračne odbrane na granici s Ukrajinom i duž linije fronta, ranije su za CNN naveli ukrajinski vojni izvori. Međutim, strategija Kijeva bila je gađanje velikog broja različitih lokacija unutar okupiranih područja istočne Ukrajine i Rusije, čime je ruska vojska bila prisiljena rasporediti sisteme protuzračne odbrane na mnogo širem prostoru i tako prorijediti zaštitu.

Nedavni napadi također su pokazali da ruski sistemi protuzračne odbrane nisu projektovani za borbu protiv dronova, već za obaranje konvencionalnih vojnih aviona i raketa, ranije su naveli analitičari za CNN. Snimak napravljen u junu pokazao je ruske vojnike kako tokom jednog napada pokušavaju odgovoriti korištenjem prijenosnih sistema protuzračne odbrane (MANPADS) na prometnom autoputu.

Ukrajinske snage također su snažno napadale Krim pod ruskom okupacijom, a ACLED je u junu zabilježio značajan rast broja udara na energetsku i saobraćajnu infrastrukturu poluotoka.

Međutim, povećanje broja zračnih napada odvija se u oba smjera.

- Sve te napade koje izvodi Ukrajina vidjeli smo i u Ukrajini, rekla je Polishchuk.

- Tako su, naprimjer, nakon napada na Wildberries sada meta postala brojna skladišta u Ukrajini koja pripadaju trgovini elektronikom Rozetka, dodala je.

Istovremeno je ACLED tokom posljednjih mjeseci zabilježio pad broja oružanih sukoba na liniji fronta. Rusija nastavlja napredovati i zauzimati neka manja naselja, ali je ukupno pomjeranje linije fronta bilo "veoma, veoma sporo", rekla je Polishchuk.

Raste broj civilnih žrtava

Eskalacija rata u zraku dovela je do još većeg broja civilnih žrtava.

Ujedinjene nacije su u junu zabilježile najveći broj ubijenih i ranjenih civila u Ukrajini u jednom mjesecu još od 2022. godine. U Ukrajini je tokom prve polovine ove godine ubijeno najmanje 1.396 civila, dok ih je 7.978 ranjeno, što predstavlja rast od 37 posto u odnosu na isti period 2025. godine. Velika većina civilnih žrtava zabilježena je na područjima pod kontrolom ukrajinske vlade, prema podacima UN-a, ali je dio žrtava evidentiran i na područjima pod ruskom okupacijom.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da je od početka ove godine ubijeno najmanje 797 ruskih civila. CNN i međunarodne organizacije koje prate sukob nisu u mogućnosti nezavisno potvrditi taj podatak.

Ruski noćni napadi na Ukrajinu daleko premašuju broj napada kojima je Rusija izložena na svojoj teritoriji. Moskva je prošlog mjeseca izvodila u prosjeku 172 napada dnevno na Ukrajinu, dok je Kijev u prosjeku izvodio 28 napada.

Rusija već mjesecima povećava broj dronova, krstarećih i balističkih raketa koje koristi u svakom talasu napada, što je strategija usmjerena na preopterećenje ukrajinske protuzračne odbrane.

Ti masovni zračni napadi izvode se uz napade manjim dronovima na civile u gradovima blizu linije fronta, čiji su stanovnici ranije govorili da se osjećaju kao žrtve "safarija dronovima" koji provode ruske snage. Rusija negira da gađa civile.

Rusija je u julu ispalila 139 balističkih raketa na Ukrajinu, više nego u bilo kojem drugom mjesecu ove godine, pokazuje analiza Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS). Od balističkih raketa posebno se teško odbraniti zbog brzine i visine na kojoj se kreću, zbog čega su za njihovo presretanje potrebne američke rakete sistema Patriot, koje su skupe i nema ih dovoljno.

Ranije ove sedmice najmanje 17 ljudi poginulo je u Kijevu i okolnim područjima nakon što je Rusija ispalila više od dvije desetine balističkih i protubrodskih raketa, od kojih nijedna nije oborena.

Zelenski je u više navrata pozivao saveznike da Ukrajini dostave više presretačkih raketa za sisteme Patriot, ali je rat s Iranom zakomplikovao te napore jer je doveo do smanjenja zaliha oružja SAD proizvodnje. Ukrajinske nade porasle su kada je predsjednik SAD-a Donald Trump na prošlomjesečnom samitu NATO-a obećao da će omogućiti Ukrajini da proizvodi presretačke rakete Patriot na vlastitoj teritoriji. Međutim, Trump je kasnije odustao od toga.

Postoji li prostor za diplomatiju?

Osim presretačkih raketa za Patriot, pojedini posmatrači navode da bi i Sjedinjene Američke Države i evropski saveznici Ukrajine mogli učiniti više kako bi ojačali poziciju te zemlje i omogućili pregovore kojima bi konačno bio okončan rat koji traje četiri i po godine.

SAD su do februara 2025. godine Ukrajini namijenile više od 130 milijardi dolara, odnosno 115 milijardi eura, pomoći, prema podacima Kiel instituta, think tanka sa sjedištem u Njemačkoj. Međutim, Kongres tokom druge Trumpove administracije nije usvojio nijedan novi veliki paket finansijske ili vojne pomoći Ukrajini.

Čini se da Ukrajina trenutno ima određeni zamah i moguće je da bi do nekih pregovora moglo doći u trenutku kada je Kijev u sigurnijoj poziciji, rekla je Polishchuk.

- Ali, prema onome što smo do sada vidjeli, pokušaji pregovora s Rusijom bili su veoma neefikasni, dodala je.

Prema njenim riječima, vjerovatnije je da bi se računica ruskog predsjednika Vladimira Putina o nastavku rata mogla promijeniti tek usljed unutrašnjeg pritiska u Rusiji, koji bi mogao rasti kako njena ekonomija bude trpjela posljedice.

Seskuria iz RUSI-ja također je rekla da trenutno ne vidi značajan prostor za diplomatiju.

- Problem je u tome što Putin više nema utjecaj kakav je imao u vrijeme kada je počeo pregovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama, a SAD su tada imale povoljniji stav prema Rusiji, rekla je za CNN, dodajući da bi Kremlju u ovom trenutku bilo teško završetak rata predstaviti kao neku veliku pobjedu.

- Mislim da je druga opcija eskalacija, koja je vjerovatno izglednija, dodala je.