Rat je došao u Rusiju, Ukrajina je promijenila odnos snaga na frontu, Trump frustriran

Dugotrajno i sofisticirano ukrajinsko ratovanje bespilotnim letjelicama ozbiljno narušava rad ruskih rafinerija, mijenja odnos snaga na frontu i, prvi put nakon četiri godine rata, donosi sukob u domove dijela ruskog stanovništva. Ohrabrena uspjesima i sve većim problemima Rusije s opskrbom gorivom, kako gradova tako i vlastitih vojnih jedinica, Ukrajina je najavila novu fazu pritiska. Predsjednik Volodimir Zelenski saopćio je da pokreće "40-dnevnu operaciju utjecaja" s ciljem da primora Moskvu na potpisivanje mirovnog sporazuma.

Veliki napad nakon najave Zelenskog

Samo nekoliko sati nakon što je Zelenski objavio plan operacije, u četvrtak je izveden jedan od najvećih napada dronovima od početka rata. Meta su bile lokacije u 12 ruskih regija, kao i na okupiranom Krimu. Ruske vlasti tvrde da su presrele najmanje 660 ukrajinskih dronova, ali su uprkos tome zabilježene eksplozije u hemijskoj tvornici u Tulskoj oblasti.

Otvorena prijetnja KijevaDa li će Ukrajina napasti Bjelorusiju? Zelenski Lukašenku dao rok od sedam dana

Sedmicu ranije snažna eksplozija pogodila je najveću moskovsku rafineriju, nakon čega se iznad grada nadvio gust crni dim. Stanovnici su, prema navodima, potražili sklonište u podrumima, dok je u pojedinim dijelovima grada padala takozvana "crna kiša". Izvori Reutersa navode da rafinerija vjerovatno neće biti u funkciji prije 2027. godine. Tokom ove sedmice pogođene su još najmanje tri ruske rafinerije, uz više drugih vojnih ciljeva, a najavljena 40-dnevna operacija ukazuje na to da bi napadi mogli biti nastavljeni.

Zelenski i Putin razmijenili poruke

- Ako Ukrajina gori, gorjet će i vaša Moskva, poručio je Zelenski dok je rafinerija bila u plamenu. Ranije ove sedmice izjavio je da se Rusija suočava s brojnim problemima zato što predsjednik Vladimir Putin odbija prekinuti rat i prihvatiti prijedloge o sastanku, ozbiljnim pregovorima i pravednom miru.

S druge strane, Putin i dalje tvrdi da je Rusija spremna na mirovne pregovore, ali isključivo pod vlastitim uslovima. Ranije ovog mjeseca priznao je da ukrajinski napadi dronovima nanose određenu štetu, ali smatra da neće uspjeti izazvati podjele u ruskom društvu.

- Čemu služe napadi na civilnu infrastrukturu? Njihov cilj je destabilizacija društva i stvaranje osjećaja nesigurnosti u sposobnost ruskih oružanih snaga, rekao je Putin ove sedmice.

Trump prati razvoj situacije

Američki predsjednik Donald Trump, koji se prošle sedmice na samitu G7 sastao sa Zelenskim, a prije toga razgovarao i s Putinom, izjavio je da se Ukrajina sada "prilično dobro drži" u ratu.

Dvojica zvaničnika prisutnih na samitu kazala su da je Trump izrazio frustraciju Putinom te nagovijestio mogućnost odustajanja od takozvanog "sporazuma iz Anchoragea", prema kojem su Sjedinjene Američke Države bile spremne prihvatiti ruski zahtjev da zadrži kontrolu nad ukrajinskom regijom Donbas u okviru eventualnog mirovnog dogovora, prenosi Index.hr.

- Trump je bio veoma skeptičan prema svemu što se tiče Putina i govorio je o mogućem pritisku na Rusiju, ali ostali lideri ne vjeruju da će zaista poduzeti konkretne korake, rekao je jedan zvaničnik za Axios.

Neizvjestan uticaj na mirovne pregovore

Diplomatski napori za okončanje rata u Ukrajini, koje predvode Sjedinjene Američke Države, usporeni su zbog rata u Iranu i razočarenja nakon neuspješnih prethodnih rundi pregovora.

Za sada nije jasno može li ukrajinska kampanja napada dronovima dati novi zamah mirovnim pregovorima. Iako dodatno povećava pritisak na Moskvu, dio analitičara smatra da bi mogla učvrstiti stavove u Rusiji da rat protiv Ukrajine treba nastaviti do konačne pobjede.

Najizraženiji efekti ukrajinskih napada dugog dometa trenutno se osjećaju na okupiranom Krimu. Tamošnje vlasti obustavile su svu prodaju goriva i u petak proglasile vanredno stanje. Ukrajinske snage gađale su elektrane na poluotoku, ali i saobraćajne veze koje Krim povezuju s Rusijom.