Rastu tenzije u regiji, Sjeverna Koreja ispalila više balističkih projektila

Sjeverna Koreja ponovo je izvela raketno lansiranje, dodatno zaoštravajući sigurnosnu situaciju na Korejskom poluotoku. Prema informacijama južnokorejske vojske, nekoliko balističkih projektila ispaljeno je iz područja Pjongjanga prema moru na istoku zemlje. Glavni štab južnokorejske vojske saopćio je da su projektili lansirani iz područja u kojem se nalazi aerodrom koji Pjongjang posljednjih godina koristi za raketna testiranja. Precizan broj ispaljenih projektila, kao ni njihov domet, zasad nisu poznati.

Japansko ministarstvo odbrane potvrdilo je da su njegovi sistemi registrovali najmanje dva projektila. Prema preliminarnim procjenama, završili su u moru, izvan isključivog ekonomskog pojasa Japana.

Novo lansiranje uslijedilo je svega nekoliko dana nakon što je Južna Koreja u petak prvi put testirala hipersonično oružje domaće proizvodnje. Riječ je o sistemu koji može razviti brzinu najmanje pet puta veću od brzine zvuka i koji je osmišljen tako da izbjegava protivraketnu odbranu.

Južnokorejski predsjednik Lee Jae Myung ocijenio je ovaj test značajnim za razvoj konvencionalnih odbrambenih sposobnosti svoje zemlje.

Istovremeno, Pjongjang nastavlja intenzivno razvijati vojne kapacitete, uključujući sisteme sposobne za nošenje nuklearnih bojevih glava. Sjeverna Koreja je 3. oktobra testirala hipersonični projektil srednjeg dometa, tvrdeći da takvo oružje može savladati protivraketne sisteme Južne Koreje i Japana.

Uz raketna testiranja, sjevernokorejska vojska izvela je i vježbe s bojevom municijom, dok je u sastav njenih pomorskih snaga uveden novi ratni brod.

Odnosi dvije Koreje dodatno pogoršani

Vojne aktivnosti odvijaju se u trenutku kada su diplomatski odnosi između dvije Koreje na izrazito niskom nivou. Sjevernokorejski lider Kim Jong Un nastavlja razvijati nuklearni program i odbija prijedloge Washingtona i Seula za povratak pregovorima.

Dodatno pogoršanje odnosa izazvao je incident iz septembra, kada su trojica južnokorejskih vojnika ranjena u eksplozijama nagaznih mina u blizini snažno osigurane granice.

Južnokorejska vojska i Komanda Ujedinjenih nacija, predvođena Sjedinjenim Američkim Državama, zaključile su da je mine postavila Sjeverna Koreja. Pjongjang je negirao odgovornost, odbio uputiti izvinjenje i ismijao zahtjeve južnokorejskih vlasti.

Kim Jong Un posljednjih godina potpuno je obustavio saradnju sa Seulom, a Južnu Koreju proglasio trajnim neprijateljem.

Bez rezultata ostaju i pozivi američkog predsjednika Donalda Trumpa da dvije zemlje obnove dijalog prekinut 2019. godine.

Sjevernokorejske vlasti insistiraju da Washington, prije eventualnog nastavka razgovora, mora odustati od politike koju Pjongjang smatra neprijateljskom, kao i od zahtjeva za denuklearizaciju.

Lee pokušava otvoriti prostor za dijalog

Za južnokorejskog predsjednika Lee Jae Myunga ovakvi odnosi predstavljaju dodatni politički izazov. Uprkos nezadovoljstvu javnosti zbog incidenta s nagaznim minama, Lee nastoji smanjiti napetosti i stvoriti uslove za razgovore sa Sjevernom Korejom.

Istovremeno zagovara snažnije domaće odbrambene kapacitete kako bi njegova zemlja postala manje zavisna od američke vojne podrške.

Na odnose Washingtona i Seula utjecala je i odluka SAD-a iz augusta, kada je američka administracija jednostrano smanjila obim velike zajedničke vojne vježbe s Južnom Korejom.

Trump je tada takav potez obrazložio svojim, kako je rekao, „vrlo dobrim odnosom“ sa sjevernokorejskim liderom Kim Jong Unom.