Poznato kako ukrajinski dronovi zaobilaze rusku protivzračnu odbranu

Prethodnih dana stotine ukrajinskih dronova su, uz relativno mali otpor, preletjele iznad Moskve i nanijele ogromnu štetu i gubitke jednom od glavnih ruskih naftnih postrojenja. Stanovnike Moskve ujutro su dočekali apokaliptični prizori uz kišu pomiješanu s gustim crnim dimom koji se nadvio nad gradom.

Ovaj napad na rafineriju Kapotnja, udaljenu svega oko 14 kilometara od Kremlja, bio je ujedno i najveći napad dronovima otkako je prije četiri godine počeo rat u Ukrajini, piše britanski Telegraph.

Napad dronovima(FOTO i VIDEO) Apokaliptične scene iz Moskve, Ukrajina žestoko odgovorila Rusiji

Autorica teksta za Telegraph, Antonia Langford, podsjeća da je upravo Rusija bila ta koja je otvorila eru masovne upotrebe dronova u ratu kada je u oktobru 2022. prvi put lansirala roj iranskih dronova Shahed na Kijev.

Ruska vojska je od tada, iz godine u godinu, povećavala razaranje koristeći sve veće grupe jeftinog naoružanja namijenjenog preopterećenju ukrajinske protivzračne odbrane.

Ipak, Moskva sada, čini se, gubi u taktici koju je sama razvila, što, navodi, predstavlja poniženje za ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Ukrajina je tako tokom napada u četvrtak prema Moskvi lansirala 992 drona s fiksnim krilima.

Prema riječima analitičara, Rusija se nije adekvatno pripremila, ali je i potcijenila brzinu kojom bi se njene vlastite metode mogle okrenuti protiv nje.

- Ako pogledate koliko je dronova Ukrajina lansirala prema ruskoj teritoriji u posljednjih nekoliko mjeseci, obim napada se drastično povećao, rekla je Emily Ferris, viša saradnica britanskog instituta Royal United Services Institute, dodajući da je moguće da visina na kojoj lete otežava njihovo otkrivanje ruskim sistemima protivzračne odbrane.

Napadi u kojima Ukrajina koristi 300 ili više dronova postali su uobičajeni tokom posljednjeg mjeseca, dok je između januara i aprila zabilježen samo jedan noćni napad takvih razmjera, navodi nezavisni ruski medij Agentstvo.

Kijev je također povećao učestalost velikih napada, često gađajući iste ciljeve u razmaku od svega nekoliko dana. Time može procijeniti slabe tačke u protivzračnoj zaštiti, ali i iscrpljivati ruske odbrambene resurse.

Istovremeno, u posljednjim napadima korištena je raznovrsnija kombinacija oružja od klasičnih dalekometnih dronova na koje je Moskva navikla.

Ukrajina je u četvrtak upotrijebila relativno novi hibridni sistem dron-projektila na mlazni pogon pod nazivom „Bars“, koji postiže znatno veće brzine od dronova s propelerima.

Ferris smatra da su ruski kapaciteti za odbranu od ukrajinskih napada na terenu „još uvijek u začetku“ te da se, kao i na frontu, uglavnom oslanjaju na „ad hoc i djelimična rješenja“.

Djelimično je razlog i to što Rusija i dalje preferira tradicionalne modele odbrane, dok Ukrajina stalno testira nova rješenja, navode analitičari.

Anatolij Hrapčinski, ukrajinski stručnjak za odbrambenu industriju i direktor kompanije za vojne tehnologije, opisao je situaciju kao „klasičan sukob modernih prijetnji i zastarjelih protumjera“.

S jedne strane, Ukrajina je, vrlo uspješno, počela koristiti nove, jeftine presretačke dronove za lov na iranske Shahede, dok je Rusija, razvoj vlastitog sistema presretanja dronova drugim dronovima započela tek u drugoj polovini prošle godine, pa se i dalje uglavnom oslanja na radare, raketne sisteme i elektronsko ratovanje.

Također, presretačke rakete su skupe i ograničene, a često koštaju deset puta više od dalekometnih dronova FP-1 i FP-2 koje pokušavaju oboriti.

Kada je riječ o otkrivanju prijetnji, Ukrajina je uspostavila gustu mrežu od više od 14.000 akustičnih senzora za rano upozoravanje u okviru sistema poznatog kao „Nebeska tvrđava“, koji osluškuje dronove i projektile. Rusija se, s druge strane, i dalje oslanja na tradicionalne radarske sisteme.