Pogođena baza u Kuvajtu, povrijeđeni američki državljani, oštećeni skupocjeni dronovi

Krhotine iranskog balističkog projektila jučer su pogodile vojnu bazu u Kuvajtu, pri čemu je nekoliko američkih državljana zadobilo lakše ozljede, dok su dva drona MQ-9 Reaper bila pogođena, navodi Bloomberg.

Prema izvoru upoznatom sa situacijom koji je želio ostati anoniman, kuvajtska protuzračna obrana uspjela je presresti projektil Fateh-110, ali su njegovi fragmenti pali na bazu Ali Al Salem. U incidentu je ozlijeđeno oko pet osoba, uključujući i vojne pripadnike i civilne ugovorne saradnike, a povrede su opisane kao lakše.

Jedan MQ-9 Reaper dron je u potpunosti uništen, dok je barem još jedan pretrpio ozbiljna oštećenja. Riječ je o letjelicama vrijednima približno 30 miliona dolara po komadu, koje se koriste za izviđanje, nadzor i obavještajne misije, ali mogu biti i naoružane za precizne udare.

Američko Centralno zapovjedništvo (CENTCOM) nije odmah komentarisalo događaj. Napad se dogodio u osjetljivom trenutku, dok SAD razmatra produženje krhkog primirja koje je na snazi od aprila, iako se i dalje bilježe ograničeni sukobi.

Donald Trump je poručio da je spreman donijeti konačnu odluku o mogućem sporazumu, no sastanak u Bijeloj kući koji je trajao oko dva sata završen je bez javnog zaključka.

Prema navodima, dugotrajan sukob sa Iranom značajno je iscrpio američke zalihe ključnih sistema naoružanja, uključujući rakete JASSM-ER i Tomahawk te protuzračne sisteme THAAD, Patriot PAC-3 i SM-3 Block IIA. U izvještajima Pentagona se navodi i da je do sada u operacijama poginulo 14 američkih vojnika, dok ih je 409 ranjeno.

Projektil Fateh-110, koji se spominje u incidentu, je kratkog dometa, ali može nositi bojevu glavu od oko 500 kilograma, prema Centru za strateške i međunarodne studije. Također se navodi da je Iran od početka sukoba ispalio više od 1.850 balističkih projektila na ciljeve u regiji.

Trump je ponovio stav da Iran ne smije razviti nuklearno oružje i predložio ponovno otvaranje Hormuškog moreuza bez naplate pristojbi, iako nije jasno da li je Teheran na to pristao.

Američki ministar finansija Scott Bessent naveo je tri ključna uslova za bilo kakav dogovor: ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, predaju visoko obogaćenog urana i gašenje iranskog nuklearnog programa. Istovremeno je sugerisao da bi dio sankcija Iranu mogao biti ukinut, zavisno od razvoja situacije.

Trump je u različitim izjavama spominjao mogućnost zajedničkog upravljanja Hormuškim moreuzom, ali i stav da nijedna država neće imati potpunu kontrolu nad njim, uz američki nadzor. O nuklearnom programu je govorio i o trajnom prekidu i o mogućoj višegodišnjoj pauzi kao prihvatljivoj opciji.

Iranska strana i dalje ima nejasan stav. Državni mediji navode da prijedlog 60-dnevnog primirja još nije finaliziran i da je više puta mijenjan, dok iranski zvaničnici poručuju da ne vjeruju obećanjima druge strane i da neće djelovati prije konkretnih poteza protivnika.

U Washingtonu se ističe da će konačna odluka biti na predsjedniku SAD-a, dok javno mnijenje u Americi pokazuje slabiju podršku sukobu, uz zabrinutost zbog ekonomskih posljedica i rasta cijena goriva. Uprkos pritiscima, Trump poručuje da ga politički faktori neće usmjeravati u donošenju odluke.