Ova zemlja bi uskoro zakonski mogla ograničiti broj stanovnika

Može li jedna država pravno ograničiti broj svojih stanovnika? Odgovor na ovo radikalno pitanje Švicarci daju ove nedjelje na referendumu koji bi mogao iz temelja promijeniti sudbinu zemlje. 

Pred biračima je prijedlog o uvođenju čvrstog limita od maksimalno 10 miliona stanovnika. 

Inicijativu predvodi desničarska Švicarska narodna stranka (SVP), koja je reklamira kao zelenu i održivu mjeru za spas preopterećenog zdravstva, školstva, okoliša i tržišta nekretnina. 

S druge strane, vlada, opozicija, sindikati i privrednici složno su je proglasili inicijativom haosa koja prijeti izolacijom zemlje i ekonomskim krahom.

Od idile do prenapučenosti

Švicarska već godinama proživljava demografski bum. 

Od 2002. godine, kada je imala 7,3 miliona stanovnika, populacija je skočila na današnjih 9,1 milion, a čak 27 posto čine strani državljani. 

Cijena tog rasta postala je svakodnevica običnog čovjeka: krcati vlakovi, astronomske stanarine i sve skuplje zdravstveno osiguranje.

Nils Fiechter, 29-godišnji lokalni političar iz SVP-a koji je i sam dijete imigranata, upozorava na situaciju: 

- Izgubili smo kontrolu. Zbog stihijske imigracije Švicarska prestaje biti Švicarska.

Njemu kontrira vršnjakinja Helin Genis, socijaldemokratkinja čiji su roditelji stigli iz Turske: 

- Nisu migranti ti koji diktiraju cijene najma niti podižu premije osiguranja. To su političke odluke. Gledanje problema isključivo kroz leću migracija ne donosi rješenja, nego samo duboke podjele.

Kako bi „demografska kočnica“ radila u praksi?

Nijedna moderna demokracija nikada nije uvela fiksni limit na broj stanovnika. 

Švicarski plan predviđa da populacija ne smije prijeći 10 miliona prije 2050. godine, piše BBC. 

Ako se upali alarm - odnosno kada brojka dosegne 9,5 miliona - vlada bi morala drastično srezati prava na azil i ukinuti pravo na spajanje obitelji stranim radnicima.

Udarac bi bio najteži ako se dosegne sam limit od 10 miliona. Tada bi Švicarska morala jednostrano raskinuti međunarodne ugovore, uključujući i ključni sporazum s Europskom unijom o slobodi kretanja ljudi.

Za švicarske poslodavce to je scenarij iz noćne more. 

Polovina zaposlenih u švicarskom turizmu i hotelijerstvu su stranci, a bolnice i domovi za nemoćne bez uvozne radne snage doslovno bi se urušili. 

Osim toga, s obzirom na to da je petina Švicaraca starija od 65 godina, zemlji očajnički trebaju mladi porezni obveznici koje sama ne uspijeva stvoriti.

Strah od opasnog i izoliranog svijeta

Brisel je već ranije jasno poručio Švicarskoj da ne može birati samo trešnje s torte - uživati u blagodatima zajedničkog europskog tržišta, a odbijati slobodan protok radnika.

U vremenima geopolitičke nestabilnosti, rata u Ukrajini, energetske krize i američkih kaznenih carina na švicarsku robu, kritičari upozoravaju da je izolacija čisto samoubojstvo. 

Kampanja protivnika stoga igra na kartu straha. Plakati diljem zemlje prikazuju likove Donalda Trumpa, Vladimira Putina i Xi Jinpinga uz dramatično pitanje: "Svađati se s Europom u ovakvom trenutku?"

Dok jedni u nedjelju glasaju za obranu tradicionalnog švicarskog načina života i luksuza, drugi glasaju za preživljavanje u globaliziranom svijetu. 

Ankete predviđaju dramatičnu završnicu - protivnika je tek tankih 52 posto, što znači da će presuditi glasovi neodlučnih.