Optužen je, nije mu pomogao ni Donald Trump, je li ovo kraj Benjamina Netanyahua?

Nakon 98 saslušanja tokom gotovo godinu i po, izraelski premijer Benjamin Netanyahu ove sedmice završio je svjedočenje u tri sudska procesa koja se vode protiv njega. Koliko će mu to politički naštetiti, vjerovatno će se najbolje vidjeti na parlamentarnim izborima koji bi trebali biti održani za nekoliko mjeseci.

Netanyahu se suočava s krivičnim optužbama u tri odvojena predmeta, objedinjena u jedan sudski postupak koji traje od 2020. godine. U prvom predmetu, poznatom kao "afera poklona", optužen je za prevaru i zloupotrebu položaja.

Nepopularan i u IzraeluNetanyahu izviždan na vojnoj ceremoniji, prisutni traže njegovu ostavku

Tužilaštvo tvrdi da je od uglednog holivudskog producenta i bivšeg izraelskog špijuna Arnona Milchana te australskog milijardera Jamesa Packera primao poklone ukupne vrijednosti oko 180.000 eura u zamjenu za političke usluge.

Drugi predmet odnosi se na navodni dogovor s Arnonom Mozesom, izdavačem dnevnog lista Yedioth Ahronoth.

Prema tvrdnjama tužilaštva, Netanyahu i Mozes razgovarali su o koruptivnom dogovoru prema kojem bi Netanyahu pomogao slabljenju konkurentskog lista Israel Hayom, dok bi zauzvrat dobio povoljniji medijski tretman. Obojica negiraju optužbe.

Treći predmet pravno je najteži jer sadrži jedinu optužbu za primanje mita u cijelom postupku.

Riječ je o regulatornim pogodnostima koje je Netanyahu navodno odobrio telekomunikacijskoj kompaniji Bezeq i njenom vlasniku Shaulu Elovitchu u zamjenu za povoljno izvještavanje na portalu Walla.

Prvi premijer pred sudom

Netanyahu, koji sve optužbe odlučno negira i suđenje naziva političkim progonom, jedini je izraelski premijer kojem se tokom obavljanja funkcije sudi za korupciju. Ukoliko bude proglašen krivim, mogao bi dobiti zabranu obavljanja javnih funkcija.

Njegov prethodnik Ehud Olmert podnio je ostavku 2008. godine prije početka suđenja zbog korupcije, a kasnije je odslužio 19 mjeseci zatvora.

O pravnom značaju procesa vode se žustre rasprave. Profesorica prava Talia Einhorn sa Univerziteta Ariel smatra da ovo nije običan pravni postupak.

"Pratim ovaj slučaj od samog početka i nemam nikakvu sumnju da je Netanyahu u pravu kada govori o političkom progonu."

Sličan stav iznose i njegovi najbliži saradnici te članovi njegove stranke.

- Ono što nisu uspjeli ostvariti na izborima, pokušavaju kroz pravosudni sistem uz podršku medija, rekao je Yaakov Hagoel, predsjednik Svjetske cionističke organizacije (WZO).

Netanyahu je u novembru 2025. godine podnio zahtjev za predsjedničko pomilovanje, a američki predsjednik Donald Trump lično je pisao predsjedniku Isaaku Herzoogu tražeći milost. Herzog je zahtjev zasad odbio, navodeći da ne postoji presedan za pomilovanje zvaničnika prije donošenja presude.

Oslabljen, ali ne i poražen

Sve se odvija u jeku predizborne kampanje. Krajnji zakonski rok za održavanje parlamentarnih izbora je 27. oktobar 2026. godine, ali gotovo svi politički akteri u Izraelu očekuju da će izbori biti raspisani ranije.

Prema procjenama analitičara, najizgledniji termin je početak septembra, a kao najčešće spominjani datum navodi se 8. septembar, prenosi Hina.

Građani biraju stranačke liste koje se bore za svih 120 mjesta u Knessetu, dok je za formiranje vlade potrebno najmanje 61 zastupničko mjesto.

Netanyahu u kampanju ulazi oslabljen, ali i dalje ostaje najiskusniji političar u zemlji.

Napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine, u kojem je ubijeno oko 1.200 Izraelaca, dok je 251 osoba odvedena kao talac u Gazu, ozbiljno je narušio njegov imidž političara koji garantuje sigurnost.

Do primirja s Hamasom i razmjene talaca došlo je tek u oktobru 2025. godine, više od dvije godine nakon napada, uz stalne optužbe da je Netanyahu odgađao dogovor kako bi sačuvao vlastitu političku poziciju.

Njegovi protivnici tvrde da je svjesno produžavao rat u Gazi kako bi skrenuo pažnju sa suđenja ili ga dodatno odgodio.

Anketa Hebrejskog univerziteta u Jerusalemu pokazala je da je podrška Netanyahuu za premijersku funkciju pala sa 40,5 posto početkom marta na 29,4 posto u junu, djelimično zbog sporazuma Donalda Trumpa s Iranom, postignutog bez učešća Izraela, koji više od 92 posto Izraelaca smatra pobjedom Teherana.

Šta nudi opozicija?

Bivši premijer Naftali Bennett i opozicija predvođena Yairom Lapidom krajem aprila predstavili su zajedničku izbornu listu Beyachad ("Zajedno"), na čijem je čelu Bennett.

Analitičari instituta Chatham House ocijenili su da Bennett, odbijajući unaprijed isključiti mogućnost koalicije s Netanyahuom, pokušava zadržati podršku desnog biračkog tijela, ali se istovremeno predstavlja kao pragmatična alternativa aktuelnoj političkoj krizi.

Jedno od najvećih iznenađenja kampanje predstavlja bivši načelnik Generalštaba Izraelskih odbrambenih snaga Gadi Eisenkot, koji je u septembru 2025. osnovao stranku Yashar.

Prema anketi portala Zman Yisrael iz sredine juna, i Yashar i Likud osvojili bi po 23 zastupnička mjesta, što znači da je Eisenkot prestigao savez Beyachad i izjednačio se s Netanyahuovom strankom.

Njegovo vojno iskustvo i reputacija odlučnog i nepotkupljivog čovjeka privlače birače centra koji više nemaju povjerenja ni u Netanyahua ni u Bennetta.

Eisenkot, kojem je sin Gal poginuo u ratu u Gazi u decembru 2023. godine, otvoreniji je od Bennetta prema rješenju o dvije države. Za sada odbija mogućnost ujedinjenja s listom Beyachad.

Tri moguća scenarija

Anketa lista Haaretz od 18. juna pokazuje potpuno izjednačenu utrku. Netanyahuov blok i ujedinjena opozicija osvojili bi po 50 zastupničkih mjesta.

Ključni problem ostaje činjenica da opozicija ne može doći do potrebnih 61 zastupnika bez podrške arapskih stranaka, a i Bennett i Eisenkot javno odbacuju takvu mogućnost.

Analitičari konsultantske kuće Steptoe navode tri moguća scenarija nakon izbora: nastavak političke blokade i novi izbori, formiranje nestabilne koalicione vlade ili uspostavljanje politički veoma zahtjevne vlade nacionalnog jedinstva.

Istraživač Mtanes Shihadeh iz instituta Mada al-Carmel u Haifi smatra da će politička kriza biti nastavljena.

"Nijedna od ponuđenih alternativa ne nudi politički projekat koji se suštinski razlikuje od Netanyahuovog. Bennett dolazi iz samog srca religijskog cionističkog pokreta, dok Lapid ne zastupa program koji se značajnije razlikuje od politike koju je Likud zagovarao još osamdesetih godina."

Postoji realna mogućnost da će Izraelci u septembru glasati za promjene. Međutim, ostaje neizvjesno hoće li eventualna nova većina uspjeti formirati vladu i ponuditi drugačiji politički kurs od dosadašnjeg, na šta ankete za sada ne daju jasan odgovor.