NYT: Trump želi da Zelenski pristane na sporazum po ruskim uslovima

Prema izvještaju The New York Timesa, niz nedavnih poteza američkog predsjednika Donalda Trumpa, čini se, idu u korist Vladimiru Putinu odražavajući sve snažniju želju za normalizacijom odnosa s Moskvom, čak i ako to znači dodatno slabljenje Ukrajine.

Kako se navodi, Trump je prvobitno zaobišao zakon koji je imao podršku obje stranke, potpisan prije samo nekoliko sedmica, kojim se Rusiji uvode nove carine. Potom je sklopio dogovor o kupovini dizela od Moskve. Njegovi pregovarači usaglasili su neodređene obrise sporazuma o preuzimanju velikog dijela Lukoila, ruske energetske kompanije koja je pretrpjela teške udarce. A pozvao je i na smjenu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, čiji ga uspjesi u prenošenju borbi na teritoriju Rusije duboko frustriraju.

Predsjednik Ukrajine Zelenski: Ako mi padnemo, 20 miliona Ukrajinaca dolazi u Europu

Sve intenzivniji napori predsjednika Trumpa tokom proteklih nekoliko sedmica da rehabilitira Rusiju i predsjednika Vladimira Putina vrati u diplomatsko društvo upečatljivi su zbog brzine kojom se odvijaju, predstavljanja Zelenskog kao glavne prepreke miru i besramnog poricanja da Rusija nastavlja rat za koji Trump tvrdi da ga pokušava okončati.

- Rusija je, iskreno, bila korektna kada je riječ o Ukrajini, rekao je Trump u ponedjeljak novinarima ispred Bijele kuće, prije odlaska na predizborni skup. 

Trump je otišao i korak dalje, ističući da su Sjedinjene Države "mnogo toga dale Ukrajini, a oni njima ništa".

- Zelenski ne želi okončati ovaj rat i vjerovatno nikada nije ni želio, jer mu je on osigurao priliv novca i oružja iz Evrope, kazao je Trump, ne spominjući da se Ukrajina bori za svoj suverenitet i opstanak, u ratu koji nije započela.

Kako navodi NYT, Trumpov prezir prema Zelenskom teško da je novost. Isto kao i njegova spremnost da Putinu, prema kojem je često izražavao poštovanje, pa čak i divljenje, tumači postupke u najboljem svjetlu.

NYT ističe da ono što je sada drugačije jeste Trumpova sve veća odlučnost da Zelenskom nametne sporazum. 

- Ne isplati se ustrajavati na zadržavanju okupiranih dijelova istočnih oblasti zemlje. Ukrajina može zaraditi ako samo odustane od protivljenja sporazumu, čak i onom koji je u velikoj mjeri sastavljen prema ruskim uslovima, navodi NYT, ističući da će to biti američka poruka Zelenskom u utorak u Oslu, gdje se očekuje da će se Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff sastati s ukrajinskim predsjednikom.

Dan kasnije Witkoff i Kushner otputovat će u Sankt Peterburg kako bi se sastali s Putinom u njegovom rodnom gradu. Očekuje se da će tamo Trumpovi predstavnici napraviti naredni korak u nastojanjima da pokažu koristi od sklapanja dogovora s Putinom, tako što će osigurati oslobađanje jednog dugo zatočenog Amerikanca.

Trump je ranije govorio o mogućnosti oslobađanja taoca, ali nije rekao o kome je riječ.

Jedini Amerikanac kojeg State Department svrstava među „nepravedno zatočene“ u Rusiji jeste Stephen Hubbard, kojeg je Rusija optužila da se kao plaćenik borio za Ukrajinu kada je zarobljen 2022. godine. Hubbard, koji je u srednjim sedamdesetim godinama, osuđen je na više od šest godina u kaznenoj koloniji.

Trenutak oslobađanja, ako do njega dođe, mnogo govori o Putinovoj strategiji. 

- Oslobađanje od starijeg američkog taoca Putina ništa ne košta, a Ukrajini ne donosi nikakvu korist. Ali usred izbora za Kongres u Sjedinjenim Državama omogućava Trumpu da tvrdi kako provodi vanjsku politiku „Amerika na prvom mjestu“, uz dirljive prizore ponovnog susreta zatvorenika s porodicom, navodi se u tekstu.

Ipak, širi cilj Putina i Trumpa jeste normalizacija odnosa koji su počeli ozbiljno narušavati prije više od deset godina, kada je Putin zauzeo Krim, teritoriju koja je u sovjetskom periodu pripojena Ukrajini, i kada je počeo slati ruske borce u istočnu Ukrajinu.

Evropa i Sjedinjene Države odgovorile su sankcijama. Ali godinu kasnije tadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel potpisala je s Putinom sporazum o izgradnji gasovoda Sjeverni tok 2, nazivajući ruskog lidera „pouzdanim dobavljačem“.

Ideja je bila ponovo povezati Rusiju sa Zapadom u nadi da će se time obuzdati Putinove teritorijalne ambicije. Taj pokušaj nije uspio: sedam godina kasnije Rusija je pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu.

Danas se ta historija i logika koja je stajala iza nje ponavljaju. Ali sada Trump preuzima ulogu koju je nekada imala Merkel.

NYT također navodi da su Trumpove ambicije očigledno veće.

- Već se govori o trilateralnom sastanku Trumpa, Putina i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Kini, na marginama šireg samita zemalja pacifičkog područja zakazanog za naredni mjesec. Trump je u ponedjeljak rekao da bi cilj bio razgovarati o tri najveća nuklearna arsenala na svijetu i „denuklearizaciji“. (Vjerovatno je mislio na kontrolu naoružanja, jer nijedna od te tri sile ne pokazuje ni najmanje zanimanje za uklanjanje svojih nuklearnih zaliha.), piše NYT.

- Razlog zbog kojeg je teško sjetiti se presedana u kojem je Amerika promijenila stranu u ovakvom sukobu jeste to što takav presedan zapravo ne postoji, rekao je Richard Haass za NYT, dugogodišnji diplomata koji je služio u republikanskim i demokratskim administracijama od kraja Hladnog rata do invazije na Irak prije 23 godine.

Dodao je da ono što je ovdje bez presedana jeste odluka da se promijeni kurs i kazni žrtva invazije,  Ukrajina, dok se agresor nagrađuje.

Trumpovi saradnici insistiraju da je rat između Rusije i Ukrajine sada na onome što nazivaju „prekretnicom“. Tvrde da je naredni potez na Zelenskom, navodeći da mora dokazati Trumpu kako je i on spreman na dogovor s Rusima, čak i ako to znači odricanje od suverene teritorije.

To je nešto za šta je ukrajinski lider svojevremeno pred Kongresom obećao da nikada neće učiniti. Zauzvrat je dobio ovacije i obećanja da američka podrška nikada neće oslabiti. 

U nedjelju je, gostujući u NBC-jevoj emisiji „Meet the Press“, priznao da je atmosfera drugačija. Na pitanje može li njegova zemlja opstati bez američke vojne i obavještajne pomoći, odgovorio je: „Naravno, u svim teškim situacijama imate šansu. Ali imat ćemo male šanse, male šanse da opstanemo bez podrške Sjedinjenih Država.“