NY Times otkrio Putinove ciljeve, traži se povratak na granice iz 1997. godine

Prema informacijama New York Timesa, dva mjeseca prije nego je Rusija 2022. napala Ukrajinu, iznijela je niz dalekosežnih zahtjeva, među kojima je bio i onaj da NATO povuče svoje trupe na položaje na kojima su bile 1997. godine, prije nego što se zapadni savez proširio prema ruskim granicama. Rusi su, čini se, na ovosedmičnim pregovorima iza zatvorenih vrata ponovo iznijeli te stavove, u nekim slučajevima od riječi do riječi, nastojeći nakon pet godina i stotina hiljada poginulih ostvariti širu pobjedu.

Nepopustljiv stav Moskve izložen je u dokumentu koji su ruski zvaničnici podijelili ove sedmice, prema kopiji koju je The New York Times dobio od osobe uključene u pregovore. Dokument, čiju je autentičnost potvrdila još jedna osoba upoznata s pregovorima, pokazuje da predsjednik Vladimir Putin gotovo nimalo nije odstupio od svojih ključnih ciljeva nakon više od 20 mjeseci diplomatskih napora Trumpove administracije da okonča sukob.

Pregovori o UkrajiniZelenski: Amerikanci nam nude članstvo u NATO-u ako se odreknemo Donbasa

Ruski zahtjevi da NATO povuče snage sa svog istočnog krila, iz Poljske i baltičkih država, stavljaju pitanje evropske sigurnosti u središte pregovora o Ukrajini. Ujedno detaljnije otkrivaju cilj koji stoji iza Putinovih javnih izjava. Ruski lider neprestano insistira da se prije nego što prestane ratovati moraju riješiti ono što naziva „temeljnim uzrocima“ rata.

Dokument također pokazuje da ekonomski poticaji koje su Trumpovi izaslanici Jared Kushner i Steve Witkoff ponudili Putinu još nisu doveli do ustupaka Moskve. Kritičari smatraju da Sjedinjene Američke Države rizikuju da pomognu Putinovom dugogodišnjem nastojanju da ponovo uspostavi sferu utjecaja iz sovjetskog doba, koja bi se protezala sve do Centralne Azije.

Rusija je ovako široko postavila svoje zahtjeve uoči Putinovog susreta s Trumpom naredne sedmice u kineskom Shenzhenu, na godišnjem sastanku azijsko-pacifičkih ekonomija. Bit će to njihov drugi susret u Trumpovom drugom mandatu.

Ruski dokument, datiran 10. novembra, donosi nove pojedinosti o tvrdom stavu koji je Kremlj zauzeo na ovosedmičnim pregovorima u Abu Dhabiju, u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Bio je to prvi direktni susret američkih, ruskih i ukrajinskih zvaničnika od februara, kao i prvi takav sastanak otkako je Trumpova administracija ove jeseni pokrenula novu inicijativu da se u pregovorima o Ukrajini razmotre ruski zahtjevi u vezi s evropskom sigurnošću.

Dokument predstavlja početnu pregovaračku poziciju Rusije, a ruski zvaničnici tokom razgovora nagovijestili su da bi Putin ipak mogao biti fleksibilan, prema riječima dvije osobe uključene u pregovore, koje su govorile pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti razgovora.

Međutim, ruski zvaničnici u Abu Dhabiju jasno su stavili do znanja da Hladni rat i tadašnji savez predvođen Sovjetskim Savezom, poznat kao Varšavski pakt, vide kao model za izgled Evrope nakon završetka rata u Ukrajini. U decenijama nakon Drugog svjetskog rata Evropa je postala središte sukobljavanja nuklearnih supersila, dok je nad kontinentom visjela prijetnja ratom.

Ipak, Rusi su u Abu Dhabiju tvrdili da su odvojene američke i sovjetske sfere utjecaja iz tog perioda, zajedno s komunikacijom i dogovorima koji su pratili takav poredak, zapravo smanjivale rizik od sukoba, prema riječima osoba koje su prisustvovale njihovom izlaganju.

Jedan američki zvaničnik rekao je da su Witkoff i Kushner poručili Rusima da se mnogo toga promijenilo od decembra 2021. godine, kada je njihova zemlja zahtijevala novi sporazum kojim bi se obustavila većina vojnih aktivnosti NATO-a na velikom dijelu istočne i srednje Evrope.

Amerikanci su pozvali Ruse da se okrenu budućnosti, rekao je američki zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti pregovora. Trumpovi izaslanici, dodao je, otvoreni su za nove prijedloge Moskve koji bi uključivali konkretne ruske korake za smanjenje napetosti.

Putinov glasnogovornik u petak nije odgovorio na zahtjev za komentar.

Trumpovi izaslanici sada nastoje ublažiti strahovanja da će s Putinom dogovoriti sveobuhvatan sporazum mimo Evrope i Ukrajine.

Nakon sastanka u Abu Dhabiju, Kushner i Witkoff otputovali su u Moskvu, gdje su se u četvrtak sastali s Putinom.

Tokom dijela sastanka otvorenog za kamere Kushner je Putinu rekao da su Rusija, Ukrajina, Evropa i Sjedinjene Američke Države već postigle napredak u pitanjima „dugoročne sigurnosti“. Međutim, Putin je kasnije Amerikancima rekao da ruski prijedlog iz 2021. o povlačenju NATO-a i dalje odražava „našu viziju stubova nedjeljive sigurnosne arhitekture“, izjavio je novinarima nakon sastanka Jurij Ušakov, savjetnik ruskog predsjednika za vanjsku politiku.

Američki izaslanici su u četvrtak iz Moskve otišli u Dublin, gdje su ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog izvijestili o razgovorima. Kushner je nakon toga rekao da „ovaj sporazum ne možemo zaključiti bez Evropljana za pregovaračkim stolom“.

Ipak, činjenica da je početna ruska pozicija o evropskoj sigurnosti ove sedmice ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na onu od prije pet godina pokazuje koliko će biti teško pronaći kompromis koji bi Putina naveo da okonča rat.

Ovosedmični dokument u kojem je izložena ruska pozicija nema ni memorandum ni potpis, riječ je o „non-paperu“, kako se u diplomatiji naziva dokument namijenjen nezvaničnom predstavljanju stavova jedne strane. Ponavljajući ruske zahtjeve iz decembra 2021, u njemu se navodi da članice NATO-a moraju isključiti daljnje širenje saveza, kao i „bilo kakve vojne aktivnosti“ u Ukrajini i drugim područjima „istočne Evrope, južnog Kavkaza i Centralne Azije“.

Dokument pokazuje da je Putin neke svoje stavove dodatno zaoštrio. Rusija je 2021. tražila da NATO ukine aranžmane o „nuklearnoj podjeli“, koji su američkim saveznicima u Evropi dugo omogućavali da uživaju zaštitu američkog nuklearnog oružja. Sada, prema dokumentu, Rusija traži i da Francuska i Velika Britanija isključe mogućnost upotrebe svog nuklearnog oružja za zaštitu drugih evropskih država. O toj se ideji u Evropi aktivno razgovaralo tokom protekle godine, djelimično zbog zabrinutosti u vezi s Trumpovom spremnošću da pritekne NATO-u u pomoć.

Dokumentom se također nastoji zaustaviti pomoć Ukrajini, predviđajući obustavu „isporuke svih vrsta zapadnog oružja, vojne opreme i proizvoda Ukrajini“. Rusija bi, kako se navodi, odobrila ulazak Ukrajine u Evropsku uniju samo ako ta zemlja ne bude učestvovala u zajedničkoj odbrambenoj politici Unije.

Ponavljajući ruske zahtjeve iz 2021, iznesene uoči invazije, dokument navodi da Rusija želi da NATO povuče svoje trupe i baze unutar granica saveza iz 1997, prije početka njegovog širenja na srednju i istočnu Evropu. Takav korak oslabio bi sposobnost najranjivijih članica saveza, poput Poljske i bivših sovjetskih baltičkih država Estonije, Latvije i Litvanije, da se brane.

Posljednjih dana, kako su iz Abu Dhabija stizale informacije o tvrdim ruskim stavovima, pojedini evropski lideri brzo su ih odbacili kao neprihvatljive za pregovore. Poljski premijer Donald Tusk u četvrtak je rekao da bi „prihvatanje ruskih uslova predstavljalo direktnu prijetnju sigurnosti Poljske“.

- Jasno je da su neprihvatljivi ne samo Ukrajini nego, prije svega, Evropi, a svakako zemljama poput Poljske, rekao je Tusk u Dublinu.
U pregovorima u Abu Dhabiju učestvovao je i general Alexus G. Grynkewich, najviši američki vojni komandant u Evropi. General Grynkewich, koji je ujedno i vrhovni komandant NATO-a, tokom razgovora vodio je živu raspravu s ruskim zvaničnicima, insistirajući da objasne svoje zabrinutosti u vezi s Evropom, prema riječima dvije osobe koje su bile u prostoriji.