Njemačka želi kazniti negiranje Izraela, ali zakon dijeli i pravnike

Njemačka se sprema za novu političku i pravnu raspravu o granicama slobode govora. 

Pokrajina Hessen predlaže kažnjavanje javnog negiranja prava Izraela na postojanje, ali savezna vlada i brojni pravnici upozoravaju da bi takva zabrana mogla biti ustavno sporna.

Crno more pod novom prijetnjomNjemačka stala uz Rumuniju i Bugarsku nakon napada na brodove

Parole kojima se osporava pravo Izraela na postojanje posljednjih godina pojavljuju se na grafitima i protestima širom Njemačke, posebno tokom skupova podrške Palestincima. U pojedinim slučajevima poruke uključuju i pozive na uništenje Izraela.

Hessen smatra da postojeće zakonodavstvo ne daje dovoljno jasan odgovor na takve slučajeve. Pokrajinske vlasti tvrde da negiranje prava Izraela ugrožava sigurnost židovskog stanovništva, ali i demokratski poredak zemlje.

Kazna bi mogla iznositi do pet godina zatvora

Bundesrat je početkom jula podržao prijedlog Hessena kojim bi se takvo ponašanje povezalo s krivičnim djelima poticanja na mržnju.

Prema predloženom rješenju, osoba koja javno ili na skupu negira pravo Izraela na postojanje ili poziva na njegovo uništenje mogla bi biti kažnjena novčano ili zatvorom do pet godina, ali samo ako je takva izjava podobna za poticanje antisemitističkog nasilja ili drugih samovoljnih postupaka.

Upravo je taj dio prijedloga izazvao najveće pravne dileme.

Oko 30 profesora prava ocijenilo je inicijativu neustavnom. Oni ne osporavaju potrebu borbe protiv antisemitizma, ali upozoravaju da sama politička stajališta ne mogu biti predmet opće krivične zabrane.

Slična pitanja otvorila je i analiza Znanstvene službe Bundestaga, dok je njemačko-francuski političar Daniel Cohn-Bendit prijedlog ranije opisao kao „temeljno pogrešan“.

Vlada upozorava na ustavni rizik

Savezna vlada se krajem augusta izjasnila protiv ideje u sadašnjem obliku, upozorivši na „znatan ustavnopravni rizik“.

Berlin smatra da postojeći zakoni već omogućavaju postupanje protiv određenih oblika negiranja prava Izraela na postojanje i poziva na njegovo uništenje.

Sličan stav zauzeli su i pravnici Christoph Möllers i Christian Neumeier, koji su upozorili da je sloboda izražavanja mišljenja u ovom području posebno zaštićena.

Hessenski ministar pravosuđa Christian Heinz, međutim, smatra da upravo neujednačena sudska praksa pokazuje potrebu za jasnijim propisom.

Kao primjer naveo je različite sudske odluke o sloganu „From the River to the Sea“, ali i slučajeve u kojima su sudovi dozvolili provokativne prikaze povezane s Izraelom.

Heinz posebno upozorava na porast antisemitističkih krivičnih djela nakon 7. oktobra 2023. godine i posljedice koje takva atmosfera ima na osjećaj sigurnosti njemačkih Židova.

Stručnjak Hessena tvrdi da bi zakon bio ustavan

Profesor prava sa Univerziteta u Gießenu Steffen Augsberg, koji je za hessensku vladu pripremio pravno mišljenje, smatra da prijedlog može proći ustavnu kontrolu.

Prema njegovom tumačenju, njemačka država ima posebnu obavezu zaštititi židovsko stanovništvo, dok sloboda izražavanja ni u Njemačkoj nema apsolutnu zaštitu.

Augsberg se pozvao na odluku Saveznog ustavnog suda iz 2009. godine, poznatu kao „Wunsiedel presuda“, kojom je pod određenim okolnostima omogućeno kažnjavanje veličanja nacističke diktature.

Njegov argument zasniva se na posebnoj historijskoj odgovornosti Njemačke i mogućnosti da se ona uzme u obzir prilikom ograničavanja pojedinih oblika govora.

Židovsko vijeće podržava cilj, ali ne i pravno rješenje

Predsjednik Središnjeg vijeća Židova u Njemačkoj Josef Schuster podržao je nastojanje Hessena da se problem zakonski riješi, ali smatra da bi odredba trebala biti drugačije pozicionirana u krivičnom zakonodavstvu.

Umjesto povezivanja s poticanjem na mržnju, Schuster predlaže da se takva djela tretiraju u okviru propisa koji se odnose na krivična djela protiv stranih država.

On smatra da je napad Hamasa 7. oktobra 2023. predstavljao prekretnicu za židovsku zajednicu u Njemačkoj.

U napadu je u Izraelu ubijeno oko 1.200 ljudi, dok je približno 250 osoba odvedeno kao taoci u Pojas Gaze. Nakon toga počeo je rat u kojem je, prema različitim procjenama, poginulo na desetine hiljada Palestinaca.

„Za nas nema povratka u normalnost“, rekao je Schuster.

Govoreći o pojmu anticionizma, Schuster je ocijenio da se iza takvih poruka u velikom broju slučajeva krije antisemitizam i poziv na uništenje Izraela.

Prijedlog sada ide pred Bundestag

Savezna vlada, međutim, ostaje pri stavu da samo izražavanje mišljenja ne može biti osnov za krivično kažnjavanje.

Glasnogovornik Saveznog ministarstva pravosuđa Eike Hosemann odbacio je i poređenje s „Wunsiedel presudom“, nazvavši je posebnom iznimkom njemačkog ustavnog prava, dok je inicijativu Hessena ocijenio rizičnom.

O konačnoj sudbini prijedloga sada će se raspravljati u Bundestagu. Ukoliko bude usvojen, pitanje njegove ustavnosti moglo bi na kraju završiti pred Saveznim ustavnim sudom u Karlsruheu.