Nevjerovatan obrat u Rusiji, moćni jastrebovi se digli protiv Putina

Prema pisanju Wall Street Journala, nesposobnost Rusije da probije zastoj na frontu u Ukrajini postaje toliko očigledna da su značajni glasovi unutar ruskog establišmenta javno počeli pozivati na okončanje sukoba.

Ključno pitanje je hoće li predsjednik Rusije Vladimir Putin priznati tu realnost i odustati od svoje težnje da ugasi ukrajinsku nezavisnost.

Zelenski upozorioRusija bi večeras mogla pokrenuti novi veliki napad na Ukrajinu

Kako navode, za sada nema znakova da je, u petoj godini najkrvavijeg evropskog sukoba u posljednjim generacijama, spreman odustati od prvobitnih ciljeva svoje „specijalne vojne operacije“. Međutim, to bi se moglo promijeniti ako se tok rata dodatno okrene u korist Kijeva.

Pozivi za završetak rata ne dolaze samo od poslovnih elita i liberalnijih dijelova ruskog establišmenta. Neki od najpoznatijih ruskih jastrebova također su postali mnogo otvoreniji u procjenama da Moskva jednostavno nema kapacitet da ostvari potpunu pobjedu nad Ukrajinom.

Jedan od njih je Oleg Carjov, bivši ukrajinski zastupnik koji je 2014. pobjegao u Rusiju i kojeg je Putin smatrao jednim od glavnih kandidata za vođenje proruske marionetske vlasti koju je Kremlj planirao uspostaviti u okupiranom Kijevu početkom 2022. godine. Carjov je teško ranjen u atentatu za koji se odgovornost pripisuje ukrajinskoj obavještajnoj službi.

U objavi na Telegramu prošlog mjeseca upozorio je da je ruska propaganda stvorila opasnu iluziju o neizbježnoj pobjedi nad Ukrajinom.

- Profesionalci u stvaranju alternativne stvarnosti uvjerili su ne samo stanovništvo nego i same sebe da je iluzija koju su stvorili zapravo stvarnost. Prije ili kasnije svjetovi iluzije i stvarnosti moraju se sudariti. A sada se to događa u najbolnijem obliku, napisao je.

Historičar i bivši zvaničnik Kremlja Aleksej Čadajev, koji vodi istraživački centar za ratovanje dronovima Uškujnik, upozorio je da nastavak sadašnjeg kursa rata „nije samo put ka neuspjehu, nego ka potpunom porazu“. Pozvao je na pauzu kako bi se Rusija reorganizirala za narednu fazu.

Vasilij Kašin, direktor Centra za sveobuhvatne evropske i međunarodne studije pri Visokoj školi ekonomije u Moskvi, prošlog mjeseca objavio je tekst koji je izazvao veliku pažnju u vodećem ruskom časopisu za vanjsku politiku. On smatra da će Ukrajina neizbježno ostati antiruska i prozapadna država, posebno nakon što su stotine hiljada Ukrajinaca ubijene ili trajno povrijeđene u ratu.

Prema njegovim riječima, cilj postavljanja prijateljskog režima u Kijevu, što je bio jedan od Putinovih prvobitnih ratnih ciljeva, više nije realan.

Pozivajući se na primjer američko-izraelskog rata protiv Irana, Kašin navodi da bi čak i velika eskalacija, poput atentata na predsjednika Volodimira Zelenskog i ukrajinsko vojno i civilno rukovodstvo, vjerovatno dovela na vlast „aktivniju, ambiciozniju i radikalniju“ generaciju ukrajinskih lidera.

Kašin također ističe da je historijski nuklearno nadmetanje često završavalo zamrzavanjem sukoba duž postojećih linija fronta, što bi Moskva mogla postići već sada, bez rizika potpune nuklearne krize.

Dodao je da nije u interesu Rusije da uništava vlastiti tehnološki i ljudski potencijal „u potrazi za imaginarnim ciljevima“ na frontu kod Male Tokmačke, mjesta koje je postalo simbol ruske nemogućnosti napredovanja.

Njegovi stavovi, međutim, nisu općeprihvaćeni. U istom časopisu ruski akademik Sergej Karaganov više puta je prijetio nuklearnim ratom protiv Zapada ukoliko Ukrajina ne kapitulira.

Analitičari navode da pragmatičniji pristup, koji priznaje ograničenja ruske vojne moći, podržavaju pojedini krugovi u Kremlju, uključujući utjecajnog zamjenika šefa predsjedničke administracije Sergeja Kirijenka, vanjsku obavještajnu službu SVR i ekonomski blok koji želi povratak određenom stepenu normalnosti.

Suprotno tome, kurs eskalacije, moguće i prema baltičkim državama i drugim područjima, podržava sve moćnija Druga uprava FSB-a. Takvu politiku podržavaju i ratni propagandisti, analitičari i dobrovoljci koji zagovaraju historijski raskid sa Zapadom i transformaciju Rusije u spoj iranske teokratije i sjevernokorejskog totalitarizma.

Bivši ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavlo Klimkin smatra da je malo vjerovatno da će Putin poslušati takve glasove.

Ruski zvaničnici tvrde da su spremni razmotriti kraj rata ukoliko Sjedinjene Američke Države prisile Ukrajinu da prihvati takozvane „sporazume iz Anchoragea“, navodni dogovor između Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa postignut na Aljasci u augustu, prema kojem bi Ukrajina prepustila snažno utvrđeni pojas gradova na sjeveru Donjecke oblasti.

Kijev je to odbio, a ruske snage od tada su ostvarile samo minimalne teritorijalne pomake.

Posljednjih dana Putin je odlučio pojačati raketne napade na Kijev i druge ukrajinske gradove. U teškim napadima u noći na ponedjeljak poginule su 22 osobe, a više od stotinu je povrijeđeno, što predstavlja jedan od najsmrtonosnijih udara tokom cijelog rata.

Na sastanku sa sigurnosnim zvaničnicima nekoliko sati ranije Putin je poručio da će Ukrajina morati izdržati „novi kvalitet cjelokupnog sukoba“.

Rusija tvrdi da su pojačani napadi odgovor na ukrajinski napad dronovima na Starobilsk, grad pod ruskom okupacijom, u kojem su navodno poginule studentice u domu učiteljskog fakulteta. Ukrajinske vlasti navode da je meta bila baza ruskih operatera dronova. Ujedinjene nacije i druge nezavisne organizacije nisu imale nesmetan pristup području kako bi provjerile te tvrdnje.

U okupiranim dijelovima Ukrajine ukrajinski dronovi srednjeg dometa posljednjih dana ozbiljno remete rusku logistiku. Često koristeći vještačku inteligenciju, napadaju cisterne s gorivom i vojne konvoje na rutama koje povezuju Rusiju s Krimom i bazama na liniji fronta.

U Lugansku i Donjecku uvedena je racionalizacija goriva, dok su na Krimu zalihe već iscrpljene.