NATO otkriva plan šta će uraditi ako Rusi otvore "istočni front"

Vrhovni komandant NATO-ovih snaga u Evropi priprema novu strategiju za slučaj ruskog napada na istočno krilo Saveza, pri čemu bi ključnu ulogu trebale imati bespilotne letjelice, umjetna inteligencija i drugi novi vojni sistemi.

Dokument pod nazivom "Theory of Victory" (Teorija pobjede), koji je Bloomberg imao priliku vidjeti u deklasificiranoj verziji, general Alexus Grynkewich predstavit će 12. oktobra u Poljskoj. Dokument bi trebao pojasniti kako bi NATO odgovorio na mogući upad ruskih snaga na teritorij Saveza.

Plan dolazi u trenutku pojačanih tenzija između NATO-a i Rusije te brojnih izvještaja o tome da Moskva razmatra mogućnost agresivnijeg djelovanja prema državama članicama Saveza. Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte nedavno je rekao da nema naznaka da se Rusija priprema za konvencionalni napad na Savez, ali je upozorio da Evropa mora biti spremna na dugotrajne hibridne napade.

Glasnogovornik generala Grynkewicha, pukovnik Martin O'Donnell, nije želio otkriti detalje strategije, ali je naglasio da je NATO „isključivo odbrambeni“ savez.

- Teorija pobjede vrhovnog savezničkog komandanta za Evropu jednostavna je: zadržati prednost NATO-a, rekao je O'Donnell. 

"S obzirom na nestabilno i složeno globalno sigurnosno okruženje, moramo već sada stvoriti uslove za odvraćanje agresije i, ako bude potrebno, pobijediti ako budemo napadnuti."

Iako su osnovni principi prema kojima bi NATO vodio rat poznati, Savez rijetko tako otvoreno govori o svojim vojnim planovima. Nova strategija trebala bi istovremeno uvjeriti javnost da je NATO spreman za mogući sukob te pokazati šta konkretno stoji iza velikog povećanja izdvajanja za odbranu.

Jedan od glavnih ciljeva dokumenta jeste pokazati saveznicima kako bi se tradicionalno naoružanje kombinovalo s tehnologijama koje su posljednjih nekoliko godina dobile ogroman značaj, prije svega zahvaljujući iskustvu rata u Ukrajini. Riječ je prvenstveno o jeftinim dronovima, sistemima kojima upravlja minimalan broj ljudi te odabiru ciljeva uz pomoć umjetne inteligencije, prenosi Jutarnji.hr.

Istovremeno, strategija bi trebala potaknuti evropske članice na dodatna ulaganja u odbranu i bolju pripremu za mogući sukob.

Dokument naglašava odbrambenu prirodu NATO-a i potrebu izbjegavanja nenamjernih provokacija, ali izričito govori i o potrebi zajedničkog suprotstavljanja hibridnim prijetnjama – agresivnim potezima koji ostaju ispod praga otvorenog oružanog sukoba. Logika odvraćanja pritom je jednostavna: ako NATO pokaže da je spreman za rat, protivnik bi trebao zaključiti da ga ne može dobiti.

Međutim, u slučaju stvarnog napada, plan predviđa mnogo agresivniji odgovor. NATO bi najprije pokušao zaustaviti prodor kombinacijom kopnenih snaga i drugih kapaciteta predviđenih u okviru inicijative za odvraćanje na istočnom krilu Saveza. U tom dijelu važnu ulogu imali bi upravo jeftini dronovi, sistemi s minimalnom posadom i umjetna inteligencija za odabir ciljeva.

Nakon što bi osigurao slobodu kretanja svojih snaga, NATO bi nastojao uništiti neprijateljske komandne i komunikacijske centre. Krajnji cilj bio bi brzo i uvjerljivo poraziti ruske snage.

Plan dolazi i u trenutku kada evropske članice NATO-a dramatično povećavaju vojnu potrošnju. Istovremeno se unutar Saveza vode rasprave o tome kako najbolje rasporediti novac: između tradicionalnog naoružanja poput tenkova i artiljerije te novih tehnologija koje su se pokazale presudnima u ratu u Ukrajini.

U cijelu raspravu uključio se i Washington. Sjedinjene Američke Države ovog ljeta poslale su saveznicima upitnik o njihovoj vojnoj potrošnji i podršci politici predsjednika Donalda Trumpa, kako bi dobile podatke za odlučivanje o planiranom smanjenju broja američkih vojnih kapaciteta namijenjenih odbrani Evrope.

U okviru tog upitnika SAD je saveznike pitao i imaju li dodatne vojne snage koje bi mogli staviti na raspolaganje NATO-u za provođenje odbrambenih planova generala Grynkewicha.