"Ledenjak sudnjeg dana" otapa se brže od očekivanog, posljedice će biti razorne

Najveći svjetski ledenjak topi se znatno brže nego što su naučnici predviđali, a novo istraživanje pokazuje da bi njegov utjecaj na globalni porast nivoa mora mogao biti dvostruko veći od dosadašnjih procjena.

Tim glaciologa došao je do tih saznanja razvijanjem preciznijeg modela koji opisuje procese ispod leda, piše CNN.

Ledenjak Thwaites na zapadnoj Antarktici predstavlja jednu od ključnih nepoznanica u prognozama porasta nivoa mora. Zbog katastrofalnih posljedica koje bi izazvalo njegovo urušavanje, dobio je nadimak "ledenjak sudnjeg dana". Veličine je Floride i nalazi se na jednom od najnepristupačnijih mjesta na Zemlji. Povlači se već decenijama, a njegovo topljenje već sada uzrokuje oko četiri posto globalnog porasta nivoa mora.

U slučaju potpunog urušavanja, Thwaites sadrži dovoljno vode da sam podigne nivo mora za više od 60 centimetara. Budući da istovremeno djeluje i kao prirodna brana koja zadržava ogromnu antarktičku ledenu ploču, njegov nestanak mogao bi s vremenom dovesti do porasta nivoa mora od približno tri metra. Takav scenario imao bi razorne posljedice za obalne zajednice širom svijeta, od Miamija do Manile.

Glaciolozi sa Univerziteta Kalifornije u Irvineu i NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon (JPL) razvili su novi model koji, kako tvrde, bolje odražava stvarno stanje ispod ovog ledenog diva. Brzo povlačenje Thwaitesa pokreću procesi na njegovoj liniji uzemljenja, odnosno tački na kojoj se led odvaja od morskog dna i počinje plutati. Dosadašnji modeli uglavnom su tu liniju smatrali fiksnom i stabilnom.

- Shvatili smo da je situacija ispod glavnih svjetskih ledenjaka koji završavaju u okeanu drugačija, rekao je glavni autor studije Mattia Poinelli, naučnik sa Univerziteta Kalifornije u Irvineu.

Satelitski podaci otkrivaju da linija uzemljenja zapravo nije linija, već "zona uzemljenja" široka i po nekoliko kilometara. U tu zonu morska voda neprestano ulazi i izlazi pod utjecajem plime i oseke.

Taj proces, poznat kao "plimno pumpanje", podiže i spušta debeli sloj leda. Poinelli objašnjava da to omogućava relativno toploj okeanskoj vodi da prodre "duboko ispod ledenih ploča i izazove intenzivno topljenje".

Kada su naučnici prilagodili modele i uključili koncept zone uzemljenja, otkrili su da bi Thwaites do 2100. godine mogao doprinijeti porastu nivoa mora za čak tri centimetra. To je dvostruko više od ranijih procjena, čak i bez daljnjeg globalnog zagrijavanja, navodi se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications.

Tlo ispod Thwaitesa nagnuto je prema unutrašnjosti kontinenta, što znači da topljenje izlaže sve veću površinu leda toploj vodi. Situaciju donekle stabiliziraju dva podvodna grebena koja usporavaju oticanje leda u okean. Međutim, studija je pokazala da procesi u zoni uzemljenja ubrzavaju odvajanje leda od većeg grebena Mouginot. Postoji 60 posto vjerovatnoće da će se led od njega potpuno odvojiti do kraja ovog stoljeća, nakon čega bi se ledenjak mogao naglo povući.

- Rezultati ukazuju na veći rizik od obalnih poplava u narednim decenijama nego što se očekivalo, rekao je Eric Rignot, jedan od autora studije i profesor na Univerzitetu Kalifornije u Irvineu.

Ted Scambos, naučnik iz Centra za posmatranje Zemlje na Univerzitetu Colorado Boulder, koji nije učestvovao u istraživanju, smatra da bi ovi nalazi mogli „potpuno promijeniti način na koji predviđamo porast nivoa mora uzrokovan ledenjakom Thwaites“.

Ipak, on i drugi stručnjaci upozoravaju da je potrebno provesti dodatna istraživanja. Prije svega, potrebno je prikupiti direktne podatke ispod samog ledenjaka kako bi se u potpunosti razumjeli učinci različitih procesa topljenja.

- Stvarnost je takva da moramo još mnogo toga otkriti o procesima u zoni uzemljenja kako bismo mogli pouzdano predvidjeti koliko će brzo led nestajati, izjavio je Robert Larter, morski geofizičar iz British Antarctic Surveya, koji također nije učestvovao u studiji.

Dodao je da je okruženje ispod Thwaitesa, kojem je izuzetno teško pristupiti, još složenije nego što je opisano u naučnom radu.

Rignot kaže da je sljedeći korak prikupljanje podataka direktno s linije uzemljenja. Naučnici planiraju otputovati tamo 2028. godine i postaviti instrumente za mjerenje protoka morske vode.

- Već decenijama znamo kako klimatske promjene utječu na osjetljive ledene ploče“, rekao je Rignot.

- Ali ono što smo posljednjih godina saznali o procesima ispod ledenjaka poput Thwaitesa još je više zabrinjavajuće.

Naglasio je da svijet mora hitno smanjiti zagađenje koje zagrijava planetu kako bi se ograničile posljedice, ali je istovremeno upozorio:

- Čak i ako to učinimo, možemo očekivati viši nivo mora u budućnosti zbog štete koja je već načinjena.