Kriza prijeti jednoj od najbogatijih zemalja svijeta, vlada već proglasila "višu silu"

Katar se suočava s najvećom ekonomskom krizom u svojoj modernoj historiji nakon iranskih napada i poremećaja u Hormuškom moreuzu.

Inače, Katar je jedna od najbogatijih država svijeta, zahvaljujući izvozu prirodnog gasa. 

Kako prenosi Reuters, iranski napadi su oštetili ključna LNG postrojenja u Ras Laffanu i time izbacili iz funkcije oko 17% katarskog izvoznog kapaciteta ukapljenog prirodnog gasa, što se procjenjuje kao gubitak od približno 20 milijardi dolara godišnje.

Kriza je posebno pogodila Katar, s obzirom na to da gotovo cjelokupan izvoz LNG-a prolazi kroz Hormuški moreuz. Doha je, prema navodima Reutersa, bila primorana da proglasi “force majeure” (višu silu) na dio dugoročnih ugovora o isporuci gasa prema Evropi i Aziji, dok su poremećaji u pomorskom saobraćaju značajno usporili izvoz.

Ekonomske posljedice su ozbiljne. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da bi katarski BDP ove godine mogao pasti za oko 8,6%, dok pojedine analize upozoravaju da bi pad mogao biti i veći u slučaju nastavka krize.

Reuters također navodi da bi obnova oštećenih LNG postrojenja mogla potrajati između tri i pet godina, što upućuje na to da bi posljedice po katarsku ekonomiju mogle biti dugoročne.

Uz energetsku krizu, Katar se suočava i s ozbiljnim izazovima u lancima snabdijevanja hranom. Budući da zemlja uvozi oko 90% svojih prehrambenih potreba, poremećaji u pomorskim rutama dodatno su zakomplikovali situaciju i natjerali vlasti da se okrenu skupljim alternativnim kanalima uvoza.

Svježe namirnice iz Evrope i žitarice iz Sjedinjenih Američkih Država sada se dopremaju ili avionom ili kopnenim rutama preko Saudijske Arabije, što je znatno povećalo troškove transporta i logistike. Kako bi ublažila rast cijena i spriječila jači inflatorni pritisak, država je pojačala subvencije na osnovne prehrambene proizvode, zbog čega su cijene u supermarketima zasad porasle za oko pet do deset posto.

Dodatni izazov za Dohu predstavlja činjenica da stranci čine gotovo 90% stanovništva Katara i obavljaju većinu ekonomskih aktivnosti u zemlji. Ekonomski analitičari upozoravaju da bi eventualni veći odlazak strane radne snage mogao dovesti do ozbiljnih poremećaja na tržištu rada, posebno u građevinskom sektoru, uslugama i finansijama.

Iako Katar raspolaže ogromnim državnim investicijskim fondom, procijenjenim na oko 600 milijardi dolara, koji mu omogućava održavanje budžetske stabilnosti i finansiranje ključnih državnih funkcija, stručnjaci upozoravaju da bi dugoročna šteta po reputaciju zemlje kao sigurne i stabilne investicione destinacije mogla biti znatno teže popravljiva.

Pored udara na energetski sektor, rat i regionalna nestabilnost negativno utiču i na turizam, priliv stranih investicija te ukupno poslovno povjerenje. Katar je u posljednjim godinama uložio stotine milijardi dolara kako bi se pozicionirao kao globalni finansijski i turistički centar, ali analitičari upozoravaju da slike napada na energetsku infrastrukturu ozbiljno narušavaju percepciju zemlje kao stabilne investicione destinacije.