Izrael završio na listi SAD-a najopasnijih špijunskih prijetnji, jesu li odnosi poljuljani

Tvrdnje da je Pentagon navodno svrstao Izrael u najvišu kategoriju špijunske prijetnje prema Sjedinjenim Američkim Državama izazvale su veliku pažnju u američkoj i međunarodnoj javnosti. Informaciju su objavili američki mediji pozivajući se na anonimni izvor iz Odbrambene obavještajne agencije (DIA), dok su je Washington i Jerusalem odbacili. Prema tim navodima, razlog za takvu procjenu bile su pojačane obavještajne aktivnosti usmjerene protiv SAD-a. Američke vlasti demantirale su izvještaje, a izraelska strana optužbe nazvala „potpuno neistinitim“. Ipak, cijeli slučaj ponovo je otvorio pitanje međusobnog povjerenja između dvije zemlje koje se smatraju bliskim saveznicima.

Deutsche Welle podsjeća da vijest podsjeća na izjavu bivše njemačke kancelarke Angele Merkel nakon što je otkriveno da je američka Nacionalna sigurnosna agencija prisluškivala njen mobilni telefon. Tada je poručila da „špijuniranje među prijateljima jednostavno nije prihvatljivo“. Kasnije je otkriveno i da je njemačka Savezna obavještajna služba godinama nadzirala savezničke države.

Stručnjak za obavještajne službe Erich Schmidt-Eenboom smatra da je međusobno špijuniranje među savezničkim državama gotovo rutinska praksa, posebno kada je riječ o Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelu.

- Uvijek je bilo operacija Mossada u Sjedinjenim Državama u sklopu borbe protiv međunarodnog terorizma koje nisu bile usklađene s FBI-jem. S druge strane, Izrael je za elektroničko-obavještajne aktivnosti NSA uvijek bio zanimljiva meta, posebno tokom ratova, rekao je Schmidt-Eenboom za Deutsche Welle.

Među najpoznatijim slučajevima izraelske špijunaže protiv SAD-a navodi se afera Jonathana Pollarda iz 1987. godine. Pollard, koji je radio za obavještajnu službu američke mornarice, dostavljao je povjerljive podatke izraelskoj obavještajnoj službi i za to primao novac. Nakon priznanja krivice osuđen je na doživotni zatvor. Pollard je 2015. godine pušten na uvjetnu slobodu, a pet godina kasnije dopušten mu je odlazak u Izrael, gdje ga je na aerodromu dočekao tadašnji premijer Benjamin Netanyahu. Schmidt-Eenboom smatra da je taj događaj za mnoge Amerikance predstavljao veliku uvredu.

Još jedan slučaj otkriven je 2004. godine, kada je Lawrence Franklin, analitičar u američkom Ministarstvu odbrane, preko proizraelske lobističke organizacije AIPAC prosljeđivao Izraelu povjerljive informacije o američkoj politici prema Iranu. Iako su AIPAC i Izrael negirali optužbe, Franklin je osuđen zbog špijunaže.

Tokom afere Edwarda Snowdena 2013. godine fokus javnosti nije bio na izraelskim aktivnostima, ali je britanski Guardian, pozivajući se na jedan od Snowdenovih dokumenata, objavio da je američka Nacionalna obavještajna agencija još 2008. godine izraelsku obavještajnu službu procijenila kao „treću najagresivniju tajnu službu prema SAD-u“.

Snowdenovi dokumenti otkrili su razmjere globalnog nadzora koji su provodile američke obavještajne službe, ali i činjenicu da su među metama bili saveznici Washingtona, uključujući Angelu Merkel te francuske predsjednike Jacquesa Chiraca, Nicolasa Sarkozyja i Françoisa Hollandea. Godine 2023. pojavili su se i dokumenti Pentagona koji su sugerirali da su američke službe nadzirale interne rasprave južnokorejske vlade, iako je kasnije navedeno da je većina tih dokumenata krivotvorena.

Aktuelna afera dolazi u trenutku zajedničkih američko-izraelskih vojnih aktivnosti protiv Irana i izvještaja o napetostima između Donalda Trumpa i Benjamina Netanyahua. Prema navodima iz teksta, američki predsjednik želi što prije okončati sukob, dok smatra da izraelski premijer ne čini dovoljno kako bi stabilizirao krhko primirje.

Pojedine procjene navode da je Izrael možda prešao granicu ukoliko je zaista nadzirao visoke američke zvaničnike uključene u pregovore s Iranom, među kojima se spominju specijalni izaslanik Steve Witkoff i pojedini službenici Ministarstva odbrane. Ako bi se takve tvrdnje pokazale tačnim, podizanje nivoa prijetnje moglo bi ukazivati na ozbiljnu krizu povjerenja između Washingtona i Jerusalema.

Erich Schmidt-Eenboom smatra da možda nije presudno da li je informacija tačna, već zašto je dospjela u javnost. Prema njegovom mišljenju, objava bi mogla biti dio šireg političkog pritiska na Izrael.

- S obzirom na izbore za Kongres u novembru, Trump si ne može priuštiti da protiv sebe okrene izraelski lobi u SAD-u, primjerice direktnim smanjenjem vojne pomoći Izraelu, rekao je on.

Dodao je da bi stvaranje utiska da izraelska špijunaža ugrožava američke interese moglo olakšati opravdavanje političkog pritiska na izraelsko rukovodstvo.

- Američki predsjednik sada ima mogućnost izvršiti pritisak na Izrael kako bi obustavio bombardiranja i povukao trupe iz južnog Libana, zaključio je njemački stručnjak.