Izrael nakon 50 godina objavio tajne dokumente o poznatoj operaciji Entebbe

Izraelski državni arhiv objavio je niz do sada tajnih dokumenata koji otkrivaju nove detalje o događajima koji su prethodili operaciji spašavanja talaca u ugandskom Entebbeu 1976. godine, jednoj od najpoznatijih vojnih akcija te vrste u modernoj historiji.

Dokumenti su objavljeni nekoliko dana uoči 50. godišnjice operacije izvedene 3. jula 1976. godine, a prema njihovom sadržaju izraelski zvaničnici nisu razmatrali isključivo vojnu opciju, već su tokom krize analizirali i mogućnost pregovora s otmičarima.

Kriza je počela 27. juna 1976. godine kada su palestinski i zapadnonjemački militanti oteli avion kompanije Air France koji je letio iz Tel Aviva nakon zaustavljanja u Atini. Avion sa 106 putnika preusmjeren je na aerodrom Entebbe u Ugandi.

Otmičari, pripadnici Narodnog fronta za oslobođenje Palestine i zapadnonjemačkih Revolucionarnih ćelija, zahtijevali su oslobađanje zatvorenika u više država. Zaprijetili su da će početi ubijati taoce ukoliko njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni u zadatom roku.

Nakon višednevne krize izraelski komandosi izveli su operaciju tokom koje su preletjeli hiljade kilometara i upali na aerodrom Entebbe. Akcija je trajala manje od jednog sata.

Spašeni su svi taoci osim troje. U operaciji su ubijeni svi otmičari, kao i više desetina ugandskih vojnika. Jedini poginuli izraelski vojnik bio je Yonatan Netanyahu, brat kasnijeg izraelskog premijera Benjamina Netanyahua.

Novoobjavljeni dokumenti bacaju drugačije svjetlo na proces odlučivanja u tadašnjoj izraelskoj vladi.

Prema sažetku koji je objavio Državni arhiv, krizni tim premijera Yitzhaka Rabina u početku je odbacio mogućnost pregovora s otmičarima. Međutim, kako je kriza trajala šest dana i kako je rastao pritisak porodica talaca, zvaničnici su počeli razmatrati i druge opcije.

U jednom internom dokumentu Rabinov tim navodi:

Približava se trenutak odluke. Vjerujemo da treba uložiti maksimalne napore kako bi se spriječio istek ultimatuma.

U istom dokumentu odobreno je razmatranje pregovora pod određenim uslovima.

Dokumenti pokazuju da je Izrael istovremeno radio na dva kolosijeka. S jedne strane podržavani su pregovori koje je Francuska vodila s ugandskim predsjednikom Idijem Aminom, dok su s druge strane u tajnosti trajale pripreme za vojnu operaciju.

Te pripreme uključivale su izradu replika aerodroma Entebbe radi uvježbavanja akcije, kao i raspoređivanje transportnih aviona u Keniji.

Prema dokumentima, konačna odluka o pokretanju vojne operacije donesena je tek kada je procijenjeno da pregovori ne daju rezultate i kada su vojni komandanti izrazili veće uvjerenje u uspjeh misije.

Operacija je nakon izvođenja izazvala različite reakcije u međunarodnoj zajednici.

Ugandski predsjednik Idi Amin i Organizacija afričkog jedinstva, preteča današnje Afričke unije, osudili su akciju kao narušavanje ugandskog suvereniteta. Uganda je tada tvrdila da je aktivno učestvovala u pokušajima rješavanja talačke krize.

U Izraelu je operacija doživljena kao veliki uspjeh, posebno jer je izvedena četiri godine nakon tragedije na Olimpijskim igrama u Minhenu 1972. godine, kada su svi izraelski sportisti koje su oteli palestinski militanti ubijeni tokom neuspjelog pokušaja spašavanja.

Ipak, tadašnji premijer Yitzhak Rabin u svojim internim bilješkama upozoravao je da operaciju ne treba posmatrati kao konačno rješenje problema.

Nemojmo se zavaravati. Bila je to izvanredna operacija i veliki uspjeh. Ali time problem nije riješen. Terorizam i dalje djeluje. Prerano je reći kakve će nove probleme donijeti i koje pouke iz ovoga moramo izvući. Dobili smo jednu bitku, ali rat se nastavlja - napisao je Rabin u jednom od sada objavljenih dokumenata.