Izaslanik SAD-a ide Putinu s prijedlozima za mir, Zelenski čeka odgovor Rusije

Specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff sastat će se u srijedu u Sankt Peterburgu s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Razgovarat će o prijedlozima za okončanje višegodišnjeg rata u Ukrajini.

Sastanak dolazi dan nakon Witkoffovog susreta s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Oslu, koji je zvaničnik SAD-a opisao kao "konstruktivan".

Zategnuti odnosiTrump kritikovao Ukrajinu, kaže da im je SAD dao mnogo a nisu dobili ništa

Kijev je ranije optužio Washington da uskraćuje ključne obavještajne podatke, što su SAD odbacile kao "skandaloznu" tvrdnju. Zelenski je u utorak rekao da razmjena obavještajnih podataka o ruskim raketnim napadima "sada funkcioniše".

Zelenski i evropski saveznici poručili su da je na Rusiji da odgovori na prijedloge usaglašene u Oslu. I finski predsjednik Alexander Stubb, koji je učestvovao u razgovorima, rekao je da je ostvaren "stvaran napredak", ali nije iznio detalje i upozorio je da će biti potrebno strpljenje, prenosi BBC.

Witkoff nije prisustvovao zajedničkoj konferenciji za novinare nakon razgovora u Oslu. U sastanku je putem videoveze učestvovao i Jared Kushner, zet predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i još jedan važan izaslanik.

Zvaničnik SAD-a kasnije je razgovore opisao kao "veoma produktivne i konstruktivne", uz ocjenu da postoji "snažno usaglašavanje na radnom nivou" SAD-a, Ukrajine i Evrope o narednim koracima. Potvrdio je da će se Witkoff sastati s Putinom, a da će Kushner ponovo učestvovati putem videoveze.

Putin se još nije javno oglasio o najnovijim dešavanjima. Ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ranije je rekao da će Kremlj saslušati šta Witkoff ima ponuditi, ali je isključio "bilo kakve političke ustupke".

Razmjena obavještajnih podataka ponovo funkcioniše

Nakon razgovora u Oslu, Zelenski je rekao da je zahvalan što razmjena obavještajnih podataka ponovo funkcioniše.

- Kada je riječ o ranom upozorenju, koje je veoma važno za naše ljude, djecu, odrasle i civile, jer možemo čuti kada dolazi balistička raketa - zahvalni smo američkoj strani. Sada to funkcioniše i to je sjajno, rekao je Zelenski.

Dodao je da se nada pozitivnom ishodu razgovora o pristupu Ukrajine satelitskoj mreži Starlink, nakon što je ukrajinska vojska posljednjih dana prijavila ograničenja brzine na toj platformi, koju koristi za napade dronovima na Rusiju.

Zelenski je prije sastanka u Oslu, nakon razgovora s državnim sekretarom SAD-a Marcom Rubiom, rekao da je razmatrana potreba za ranim upozorenjima, presretačima raketa i pristupom Starlinku. Prošle sedmice dvostranačka grupa senatora iz SAD-a pozvala je na hitnu istragu o ograničenjima brzine na Starlinkovoj mreži u Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik ponovio je i da je njegova zemlja spremna za pregovore o okončanju rata.

- Naravno, ne gubimo ovaj rat, ali gubimo ljude jer nas Rusija napada, kazao je.

U Oslu su razgovarali i o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu te prijedlozima za prekid napada na energetsku infrastrukturu. Norveški premijer Jonas Gahr Støre poručio je da Evropa mora biti uključena u razgovore o završetku rata.

Nepotvrđeni izvještaji u utorak naveli su da još nije odobrena isporuka dodatnih američkih presretača Patriot, jedinog efikasnog oružja za obaranje ruskih balističkih raketa. Rubio je rekao da je moguće da presretači još nisu stigli u Ukrajinu, ali je naglasio da Kijevu ništa nije namjerno uskraćeno.

Trump traži da Kijev "napravi dogovor"

Odnosi Ukrajine i SAD-a pogoršali su se posljednjih sedmica. Trump je rekao da je vrijeme da Ukrajina dobije novog predsjednika, a nedavno i da neko drugi pregovara u ime te zemlje.

Uoči novembarskih izbora za Kongres SAD-a, Trump je također okrivio ukrajinske napade na ruske rafinerije za rast cijena goriva, koje rastu od početka rata koji predvode SAD protiv Irana.

Nakon Zelenskijeve konferencije za novinare u Oslu, Trump je u Bijeloj kući ponovio da želi da Kijev "napravi dogovor". Rekao je da Rusija želi da se rat završi i da je "vrijeme da Ukrajina okonča ovaj rat".

Putin je 2022. pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu. Moskva trenutno kontroliše oko 20 posto ukrajinske teritorije.

Ruski napadi dronovima nastavljeni su i ove sedmice. Ukrajinski zvaničnici saopćili su da je u utorak poginulo najmanje deset osoba: četiri u Kijevu i okolini, četiri u istočnoj regiji Donjeck te dvije u centralnom gradu Dnipru. U napadu tokom noći na srijedu poginule su još dvije osobe u blizini Harkiva, drugog najvećeg grada u Ukrajini.

Njemački kancelar Friedrich Merz u ponedjeljak je govorio o "pomiješanim slikama i porukama" iz SAD-a te rekao da pokušava uvjeriti vladu SAD-a da rat treba riješiti zajednički. Kazao je i da Evropska unija ulaže mnogo novca i napora kako bi se nastavila podrška do završetka rata.

Potpredsjednik SAD-a JD Vance rekao je da je Ukrajina "partner u nekim stvarima", ali da SAD i Kijev imaju različite interese, poput ukrajinskih napada na rusku energetsku infrastrukturu. Dodao je da Ukrajina nije članica NATO-a i da ne smatra da bi trebala postati članica.