Iz Litvanije upozoravaju da je rat bliže nego ikad, Rusija testirala odlučnost NATO-a

Litvanski predsjednik morao je jučer ujutro potražiti zaklon u podzemnom bunkeru nakon što su borbeni avioni NATO-a hitno podignuti kako bi presreli dron koji je letio prema Vilniusu. U sklopu prve takve naredbe za evakuaciju u nekoj evropskoj prijestolnici od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, Gitanas Nausėda se zajedno s članovima litvanskog parlamenta sklonio na sigurno.
Hiljade Litvanaca skrivale su se u podzemnim garažama nakon što su se u 9:40 sati po lokalnom vremenu oglasile sirene za zračnu uzbunu zbog povrede zračnog prostora u blizini granice s Bjelorusijom.
Nedugo zatim, premijerka Litvanije Inga Ruginiene upozorila je da je "rat bliže nego ikad", ocijenivši da Rusija ovim potezom vjerojatno testira odlučnost NATO-a. Porijeklo drona, koji je u međuvremenu nestao s radara u litvanskom zračnom prostoru, nije poznato.

Ipak, Latvija je ranije ove sedmice optužila Rusiju da namjerno preusmjerava ukrajinske bespilotne letjelice u zračni prostor baltičkih zemalja. Riga je te tvrdnje iznijela sedmicu dana nakon što je latvijski premijer podnio ostavku zbog načina na koji je njegova vlada upravljala krizom s ruskim upadima.

U utorak je Rusija upozorila da bi mogla napasti Litvaniju, Latviju i Estoniju, tvrdeći da su te baltičke države planirale dopustiti Ukrajini pokretanje napada sa svojeg teritorija. Vasilij Nebenzja, ruski ambasador pri Ujedinjenim narodima, izjavio je: "Članstvo u NATO-u neće vas zaštititi od odmazde." 

Sanita Pavļuta-Deslandes, latvijska ambasadorica pri Vijeću sigurnosti UN-a, odbacila je tvrdnju Moskve kao čistu izmišljotinu kojoj je cilj destabilizacija NATO-a.

Istoga dana borbeni avion NATO-a F-16 djelovao je iznad Estonije kako bi oborio dron za koji je Tallinn posumnjao da je ukrajinski projektil koji su preusmjerile moskovske snage. Ukrajina je uputila izvinjenje Estoniji i svim baltičkim prijateljima zbog "takvih nenamjernih incidenata" i optužila Rusiju da namjerno preusmjerava njene dronove preko zračnog prostora NATO-a, prenosi Index.hr.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte u srijedu je pohvalio "miran i odlučan odgovor" Saveza na nedavne upade dronova, rekavši: "To je upravo ono što smo planirali i za šta smo se pripremali."

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen izjavila je: "Rusija i Bjelorusija snose direktnu odgovornost za dronove koji ugrožavaju živote i sigurnost ljudi na našem istočnom krilu. Evropa će odgovoriti jedinstvom i snagom. Prijetnja jednoj državi članici prijetnja je cijeloj našoj uniji."

Na sjeveroistočnom krilu NATO-a raste nervoza zbog predanosti Washingtona Savezu. Prošle sedmice, Pentagon je otkazao raspoređivanje 4000 američkih vojnika u Poljsku u sklopu privremene rotacije. Ta je odluka uslijedila dvije sedmice nakon što je Washington objavio povlačenje 5000 vojnika iz Njemačke, čemu je prethodio spor između Donalda Trumpa i njemačkog kancelara Friedricha Merza oko rata u Iranu.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna pozvao je na veću jasnoću od strane SAD-a, rekavši za Financial Times: "Moramo na koordinisaniji način znati kakvi su planovi." Očekuje se da će nekoliko evropskih zemalja na sastanku ministara vanjskih poslova NATO-a u Helsingborgu u Švedskoj danas zatražiti od Marca Rubija jasniji vremenski okvir za povlačenje američkih trupa.
Prema nedavnom scenariju ratne igre Međunarodnog instituta za strateške studije, baltičke zemlje prve bi pale ako bi Rusija napala NATO. U analizi se upozorava da bi ruski napad na Baltik bio "vojno jednostavniji" od invazije na Ukrajinu, uz obrazloženje: "Udaljenosti su kraće, vojni ciljevi ograničeniji, a ruski protivnici - slabiji."