Iranski zvaničnici: Khamenei naredio da obogaćeni uranij ostane u Iranu

Iranski vrhovni vođa Mojtaba Khamenei izdao je naredbu da se zalihe uranija obogaćenog gotovo do nivoa potrebnog za izradu nuklearnog oružja ne smiju iznositi iz zemlje, rekla su dva visoka iranska izvora, čime je Teheran dodatno zaoštrio stav prema jednom od glavnih zahtjeva Sjedinjenih Američkih Država u mirovnim pregovorima, piše Reuters.

Naredba ajatolaha Mojtabe Khameneija mogla bi dodatno frustrirati predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i zakomplikovati pregovore o okončanju rata SAD-a i Izraela protiv Irana.

Ne pojavljuje se u javnostiRijetko oglašavanje iranskog vrhovnog vođe Mojtabe Khameneija, evo šta je poručio

Izraelski zvaničnici rekli su Reutersu da je Trump uvjerio Izrael kako će iranske zalihe visoko obogaćenog uranija, potrebnog za izradu atomske bombe, biti uklonjene iz Irana i da svaki mirovni sporazum mora sadržavati takvu odredbu.

Izrael, SAD i druge zapadne države dugo optužuju Iran da nastoji razviti nuklearno oružje, ukazujući i na odluku Teherana da obogaćuje uranij do 60 posto, što je znatno više od nivoa potrebnog za civilnu upotrebu i bliže nivou od 90 posto potrebnom za izradu nuklearnog oružja. Iran negira da razvija nuklearno oružje.

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da neće smatrati rat završenim dok obogaćeni uranij ne bude uklonjen iz Irana, dok Teheran ne prekine podršku posredničkim milicijama i dok ne budu eliminisane njegove balističke raketne sposobnosti.

- Direktiva vrhovnog vođe, kao i konsenzus unutar establišmenta, jeste da zalihe obogaćenog uranija ne smiju napustiti zemlju, rekao je jedan od dva iranska izvora koji su govorili pod uslovom anonimnosti zbog osjetljivosti teme.

Prema njihovim riječima, iranski zvaničnici smatraju da bi slanje materijala u inostranstvo učinilo zemlju ranjivijom na buduće napade SAD-a i Izraela. Khamenei ima posljednju riječ o najvažnijim državnim pitanjima.

Bijela kuća i iransko Ministarstvo vanjskih poslova nisu odgovorili na zahtjeve za komentar.

Nepovjerenje među iranskim zvaničnicima

Na snazi je krhko primirje u ratu koji je počeo napadima SAD-a i Izraela na Iran 28. februara, nakon čega je Iran gađao zaljevske države u kojima se nalaze vojne baze SAD-a, dok su sukobi izbili i između Izraela i Hezbollaha u Libanu, kojeg podržava Teheran.

Ipak, nije ostvaren značajan napredak u mirovnim naporima, dok SAD-ova blokada iranskih luka i kontrola Teherana nad Hormuškim moreuzom, važnim pravcem za globalno snabdijevanje naftom, dodatno komplikuju pregovore koje posreduje Pakistan.

Dva visoka iranska izvora navela su da u Iranu postoji duboko nepovjerenje prema mogućnosti da je prekid neprijateljstava samo taktička obmana Washingtona kako bi se stvorio osjećaj sigurnosti prije eventualnog nastavka zračnih udara.

Glavni iraski pregovarač za mir Mohammad Baqer Qalibaf izjavio je u srijedu da "otvoreni i skriveni potezi neprijatelja" pokazuju kako SAD priprema nove napade.

Trump je istog dana rekao da su SAD spremne na nove napade na Teheran ukoliko Iran ne pristane na mirovni sporazum, ali je sugerisao da bi Washington mogao sačekati nekoliko dana kako bi "dobio prave odgovore".

Prema riječima izvora, dvije strane počele su smanjivati određene razlike, ali duboki sporovi ostaju kada je riječ o iranskom nuklearnom programu, uključujući sudbinu zaliha obogaćenog uranija i zahtjev Teherana da mu se prizna pravo na obogaćivanje uranija.

Iran zaoštrava stav o zalihama obogaćenog uranija

Iranski zvaničnici više puta su istakli da je prioritet Teherana trajni prekid rata i vjerodostojne garancije da SAD i Izrael neće pokretati nove napade. Tek nakon takvih garancija Iran bi bio spreman za detaljne pregovore o svom nuklearnom programu.

Vjeruje se da Izrael posjeduje nuklearni arsenal, ali ta država nikada nije potvrdila niti negirala da ima atomsko oružje, zadržavajući višedecenijsku politiku "strateške dvosmislenosti".

Prije rata Iran je signalizirao spremnost da iz zemlje izmjesti polovinu svojih zaliha uranija obogaćenog do 60 posto, nivoa mnogo višeg od onog potrebnog za civilnu upotrebu. Međutim, izvori tvrde da se taj stav promijenio nakon ponovljenih Trumpovih prijetnji napadom na Iran.

Izraelski zvaničnici rekli su Reutersu da i dalje nije jasno hoće li Trump odlučiti da pokrene napad i da li bi Izraelu dao zeleno svjetlo za nastavak operacija. Teheran je zaprijetio "razornim odgovorom" ukoliko bude napadnut.

Jedan od izvora naveo je da ipak postoje "izvodive formule" za rješavanje ovog pitanja.

- Postoje rješenja poput razblaživanja zaliha pod nadzorom Međunarodne agencije za atomsku energiju, rekao je jedan od iranskih izvora.

IAEA procjenjuje da je Iran imao 440,9 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto u trenutku kada su Izrael i SAD napali iranska nuklearna postrojenja u junu 2025. godine. Koliki dio tih zaliha je preživio napade, nije poznato.

Direktor IAEA Rafael Grossi izjavio je u martu da je ono što je ostalo od tih zaliha uglavnom pohranjeno u tunelskom kompleksu nuklearnog postrojenja u Isfahanu, te da agencija vjeruje da se tamo nalazi nešto više od 200 kilograma materijala. IAEA također smatra da se dio nalazi u velikom nuklearnom kompleksu Natanz, gdje Iran ima dva postrojenja za obogaćivanje uranija.

Iran tvrdi da mu je dio visoko obogaćenog uranija potreban za medicinske svrhe i istraživački reaktor u Teheranu koji koristi relativno male količine uranija obogaćenog na oko 20 posto.