Iran raketama gađao američke baze, SAD uzvratio novim napadima

Snage Sjedinjenih Američkih Država u subotu su gađale iranske obalne radarske položaje nakon što su oborile bespilotne letjelice koje je Iran lansirao prema Hormuškom moreuzu, saopćila je vojska SAD-a. Riječ je o najnovijoj eskalaciji koja dodatno komplikuje napore za okončanje rata između dvije zemlje.

Vojska vjeruje da su četiri iranska drona bila usmjerena na regionalni pomorski saobraćaj, rekao je za Reuters jedan zvaničnik iz SAD-a. Američka centralna komanda (CENTCOM) objavila je na platformi X da su potom izvedeni napadi na iranske nadzorne položaje u Goruku i na ostrvu Kešm, koji se nalaze uz Hormuški moreuz.

Objavili demantCENTCOM: Iran nije spalio hice upozorenja na američke ratne brodove

Iranska Revolucionarna garda saopćila je da je raketama gađala američke baze u regiji kao odgovor na američke napade te da je otvorila vatru na četiri tankera koja su pokušala proći kroz moreuz bez njenog odobrenja.

Kuvajtska protivzračna odbrana presretala je raketne i napade dronovima nepoznatog porijekla, prenijeli su državni mediji, dok su se u Bahreinu oglasile sirene i stanovništvu je preporučeno da potraži sklonište. Iran tvrdi da je balističkim projektilima pogodio baze SAD-a u obje zemlje, ali američka vojska navodi da je šest projektila presretnuto, dok sedmi nije stigao do cilja.

"Iranci su ponosni"

Sjedinjene Američke Države i Iran vode uglavnom indirektne pregovore s ciljem postizanja privremenog sporazuma kojim bi se zaustavio tromjesečni rat, dok bi pitanja poput iranskog nuklearnog programa bila ostavljena za kasnije pregovore.

Međutim, uprkos povremenim sukobima, sporazum je i dalje nedostižan.

Kao dio mogućeg dogovora, Teheran traži pristup milijardama dolara prihoda od nafte, izuzeća od sankcija na izvoz sirove nafte, ukidanje američke blokade njegovih luka i veći uticaj nad Hormuškim moreuzom. Iran je praktično blokirao prolaz kroz moreuz kojim je prije rata prolazila približno petina svjetske trgovine naftom.

Predsjednik SAD-a Donald Trump suočava se sa sve većim unutrašnjim političkim pritiskom zbog rasta cijena goriva i zahtjeva da okonča nepopularni rat. U razgovoru za NBC izjavio je da je većina iranskih kapaciteta za proizvodnju raketa i dronova uništena, ali da Iran i dalje raspolaže s približno petinom svog raketnog arsenala.

- Imaju još neke rakete, imaju i dronove. Procentualno gledano, rekao bih da im je ostalo oko 21 do 22 posto raketa. To je i dalje mnogo projektila, ali nije ni približno kao kada smo prvi put napali, rekao je Trump u emisiji "Meet the Press", prema informacijama koje je NBC objavio u petak.

Na pitanje zašto iranski lideri, ako su zaista u tako teškoj situaciji kako ih on opisuje, nisu spremniji na dogovor, Trump je odgovorio:

"Zato što su jaki. Ponosni su. Postoje stvari za koje nikada nisu mislili da će ih morati uraditi, ali sada nemaju izbora. Ipak, za to je potrebno određeno vrijeme"

Nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli rat protiv Irana, Teheran je lansirao rakete i dronove prema zaljevskim državama koje ugošćuju američke vojne baze te je uglavnom obustavio brodski saobraćaj kroz Hormuški moreuz.

Sukob je doveo do rasta cijena nafte i poremetio lance snabdijevanja drugim proizvodima. Svjetski program za hranu Ujedinjenih nacija upozorio je u petak da rast troškova goriva i transporta gura milione ljudi bliže gladi.

Mohsen Rezai, savjetnik iranskog vrhovnog vođe, izjavio je za CNN da postizanje mirovnog sporazuma zavisi od odluke administracije Donalda Trumpa da odmrzne 24 milijarde dolara iranske imovine. Upozorio je da bi SAD „ušle u mračni hodnik“ ukoliko ponovo pokrenu napade.

Sukobi širom regije uprkos primirjima

U paralelnom sukobu u Libanu, Hezbollah je u petak saopćio da je izveo dva napada na izraelske snage na jugu Libana, uključujući područje u blizini nedavno zauzetog zamka Beaufort. Istovremeno, libanske sigurnosne službe navode da su izraelski zračni napadi pogodili više mjesta na jugu zemlje.

Iran je ponovio podršku Hezbollahu, ali i zahtjev da se Izrael povuče iz južnog Libana. Teheran je prekid vatre između Izraela i Hezbollaha postavio kao uslov za bilo kakav mirovni sporazum sa Washingtonom kojim bi bio okončan rat.

Najnovija runda sukoba između Hezbollaha i Izraela izbila je početkom marta. Hezbollah tvrdi da njegove akcije predstavljaju podršku Teheranu.

Lider Hezbollaha Naim Kasem ove sedmice odbacio je sporazum o prekidu vatre između Izraela i libanske vlade, koji su posredovale SAD. Sporazum ne predviđa povlačenje izraelskih snaga, a Hezbollah nije učestvovao u pregovorima.

Izrael je nastavio napade na jugu Libana te poručio da njegove snage neće obustaviti operacije niti se povući iz zemlje, uprkos rastućim nesuglasicama sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Predsjednik libanskog parlamenta i saveznik Hezbollaha Nabih Berri izjavio je u petak da bi pristao na povlačenje te grupe iz južnog Libana ukoliko bi se izraelske snage istovremeno povukle s teritorija koje drže pod okupacijom.

Osim Libana, stanovnici Gaze, sjevernog Izraela i Kuvajta ove sedmice također su bili izloženi napadima, uprkos primirjima koja su dogovorile SAD, a koja je Trump opisao kao „pucanje na umjereniji način“, a ne kao potpuno zaustavljanje borbi.