Iran nakon rata može dobiti više od 400 milijardi dolara za obnovu i rekonstrukciju

Memorandum o razumijevanju između Irana i Sjedinjenih Američkih Država od 14 tačaka kojim je predviđen završetak rata i ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, potpisan je ranije i već je stupio na snagu, potvrđeno je za Axios iz administracije SAD-a.

Iako su, prema analizi CNN-a, mjeseci rata i blokade teško pogodili Iran, a njegova mornarica završila na dnu Perzijskog zaljeva, dok su zračne snage i ekonomija u rasulu, Teheran bi se, po svemu sudeći, mogao naći u boljoj finansijskoj situaciji nego prije početka rata. 

Ubrzan procesRat između SAD-a i Irana je okončan, sporazum potpisan ranije od predviđenog

Vrijedi podsjetiti kako Memorandum o razumijevanju između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, koji sadrži 14 tačaka, predviđa odmrzavanje iranske imovine, značajno ublažavanje sankcija, veliku novčanu investiciju i dozvolu Iranu da prodaje svoju naftu.

U čitavoj priči možda i najvažniji i najbrži učinak sporazuma jeste ponovno pokretanje glavnog ekonomskog motora režima, odnosno prodaja nafte.

Također, nakon ukidanja sankcija, Iran bi mogao slobodno prodavati desetine miliona barela nafte koje se trenutno nalaze u plutajućim skladištima na tankerima. Prema Jorgeu Leonu, direktoru za geopolitičke analize u konsultantskoj kući Rystad, Iran bi mogao prodavati i oko dva miliona barela nafte dnevno, što je približno trećina više nego prije rata. Budući da bi prodaja bila legalna, Iran više ne bi morao nuditi velike popuste kupcima.

- Ovo zvuči kao veoma dobar posao za Iran, rekao je Leon.

Prema podacima američke Uprave za energetske informacije, oko 50 posto prihoda režima dolazi od prodaje nafte.

Kako bi zaobišao američke sankcije, Iran se godinama oslanjao na tzv. „flotu iz sjene“ za prodaju svoje nafte, gotovo isključivo Kini. Međutim, američka blokada tokom posljednjih nekoliko mjeseci praktično je zaustavila sav izvoz iranske nafte iz Perzijskog zaljeva.

Sporazum predviđa da će američko Ministarstvo finansija Iranu odmah odobriti izuzeća od sankcija za transport, osiguranje, prodaju i, što je posebno važno, primanje prihoda od nafte putem finansijskih institucija.

Iran se, također, obavezao omogućiti besplatan prolaz kroz Hormuški moreuz u trajanju od 60 dana, što bi mu potencijalno omogućilo da kasnije ponovo naplaćuje tankerima oko jedan dolar po barelu nafte. Takva praksa je Iranu ranije donosila oko dva miliona dolara po tankeru koji prolazi tim plovnim putem.

Iran bi također mogao brzo obnoviti novčane tokove ako Sjedinjene Države odmrznu više od 100 milijardi dolara iranskih sredstava koja se trenutno nalaze blokirana u bankama širom svijeta. Iako vremenski okvir i obim nisu precizirani, sporazum navodi da će zamrznuta sredstva i imovina biti „u potpunosti dostupni“ Centralnoj banci Irana.

Istovremeno, sporazum bi mogao omogućiti osnivanje investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara, što bi značajno pomoglo obnovi zemlje.

Američki i izraelski napadi uništili su veliki dio iranske infrastrukture, uključujući čeličane i petrohemijska postrojenja. Iranske vlasti tvrde da ukupna šteta iznosi oko 270 milijardi dolara, iako te tvrdnje nije moguće nezavisno potvrditi.

Prema Adnanu Mazareiju iz Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju i bivšem zamjeniku direktora Međunarodnog monetarnog fonda, za obnovu tih industrija bit će potrebni značajni resursi i mnogo vremena.

Detalji fonda i dalje nisu jasni, ali administracija predsjednika Donalda Trumpa tvrdi da bi sredstva osigurali privatni investitori, a ne američki porezni obveznici.

Trump je na sastanku G7 izjavio da će drugim državama i finansijerima biti omogućeno ulaganje u obnovu iranske ekonomije, ali da ne očekuje veliko interesovanje stranih investitora u skorije vrijeme.

Možda jedan od najvažnijih dijelova sporazuma jeste ukidanje kazni za strane investitore koji posluju s Iranom, što bi predstavljalo značajan zaokret u odnosu na gotovo pet decenija američke politike.

Trump i članovi njegove administracije tvrde da će sankcije biti ukinute samo ukoliko Iran ispuni svoje obaveze, uključujući one koje se odnose na prekid nuklearnog programa.

U analizi CNN-a se navodi da, ukoliko je suditi prema dosadašnjem iskustvu, obični građani Irana možda neće imati veliku korist od priliva novca. Kako navode, bez odgovarajućih kontrolnih mehanizama, sredstva bi mogla biti iskorištena za finansiranje terorizma i prikrivenih aktivnosti na Bliskom istoku i šire, upravo onakvog ponašanja koje je administracija Donalda Trumpa navela kao razlog za ulazak u rat.