Hamas upozorio na "opasnu eskalaciju" zbog Netanyahuovog plana za Gazu

Hamas je saopćio da je izjava izraelskog premijera Benjamina Netanyahua o proširenju područja pod izraelskom kontrolom u Pojasu Gaze "opasna eskalacija". Istovremeno evropske države i stanovnici palestinske teritorije također izražavaju zabrinutost zbog takvih planova.

Prema sporazumu o prekidu vatre iz oktobra, izraelska vojska trebala je zadržati kontrolu nad 53 posto teritorije Gaze. Međutim, Netanyahu je izjavio da će se to područje proširiti na početnih 70 posto, ne iznoseći pritom detalje niti vremenski okvir za provedbu plana.

Kršenje sporazumaNetanyahu naredio izraelskoj vojsci da preuzme kontrolu nad 70 posto teritorije Gaze

Palestinski pokret Hamas, koji je napadom na Izrael 7. oktobra 2023. godine pokrenuo rat koji traje već dvije godine, ocijenio je Netanyahuove izjave kao plan etničkog čišćenja i prisilnog raseljavanja Palestinaca. Ismail al Thawabta, šef medijskog ureda vlade Gaze kojom upravlja Hamas, poručio je da je svaki pokušaj nametanja nove okupacijske stvarnosti u Gazi "ništavan i nelegitiman" te da Netanyahuova izjava predstavlja "opasnu eskalaciju".

Iako je od početka primirja prošlo više od osam mjeseci, sukob u Gazi i dalje nije riješen. Izraelski napadi se nastavljaju, humanitarna pomoć teško dolazi do civila, a raste strah od novog velikog vala nasilja.

Izrael je već proširio područje pod svojom kontrolom sa 53 posto teritorije, definisane takozvanom "žutom linijom" iz sporazuma o prekidu vatre, na približno 64 posto Gaze, kroz zonu koju je označio kao ograničeno područje na kartama dostavljenim humanitarnim organizacijama. Svako dodatno smanjenje prostora za više od dva miliona stanovnika Gaze, od kojih većina živi u šatorima, moglo bi dodatno pogoršati ionako teške humanitarne uslove.

- Kuda da idemo? U more? Nema prostora, rekao je 72-godišnji Mohammed al Shagra iz Khan Younisa, prenosi Reuters.

Primirje koje to nije

Sporazum o prekidu vatre, koji je prošle godine posredstvom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa uspostavio Odbor za mir, predviđao je postepeni proces smirivanja sukoba, a potvrdilo ga je i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija. Međutim, najteža pitanja, uključujući razoružanje Hamasa, potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze i budući sastav vlasti na toj teritoriji, ostavljena su za kasniju fazu pregovora.

Od početka primirja izraelski napadi usmrtili su više od 900 Palestinaca, dok su palestinski militantni napadi odnijeli živote četvorice izraelskih vojnika. Obje strane međusobno se optužuju za kršenje dogovorenog primirja.

Velika Britanija upozorila je da bi svako dodatno širenje izraelske kontrole nad Gazom bilo neprihvatljivo i da bi moglo dodatno pogoršati humanitarnu krizu. Njemačka je također izrazila zabrinutost i poručila da se protivi trajnoj podjeli palestinske teritorije.

"Koliko dugo će svijet šutjeti?"

Analitičari ocjenjuju da bi Netanyahu, suočen s ovogodišnjim izborima i kritikama zbog neostvarenih strateških ciljeva u ratovima s Iranom i Libanom, mogao nastojati učvrstiti podršku birača. Max Rodenbeck iz Međunarodne krizne grupe upozorio je da postoji ozbiljan rizik od povratka široko rasprostranjenom krvoproliću ukoliko ne dođe do snažnijeg pritiska administracije predsjednika Trumpa.

Stanovnici Gaze, od kojih je gotovo cijelo stanovništvo tokom rata bilo prisiljeno napustiti svoje domove, sa zabrinutošću prate mogućnost novog pojačavanja izraelskih vojnih operacija.

- Ne vidimo ni primirje ni bilo kakvo smirivanje situacije. Oni stalno napreduju preko žute linije. Koliko dugo će svijet šutjeti?, rekao je raseljeni stanovnik Gaze Mohammed al Jundi.

S druge strane, zagovornici tvrđe sigurnosne politike u Izraelu smatraju da je pojačani vojni pritisak jedini način da se Hamas prisili na razoružanje i da se postigne dugoročni sporazum. Istraživač Kobi Michael ocijenio je da bi trenutna situacija mogla voditi ka novom sukobu, ali da vjeruje kako bi on mogao biti kraći.

- Izgleda kao da pravimo korak prema novom sudaru. Međutim, vjerujem da će ovaj put on trajati znatno kraće i da bi mogao otvoriti put prema novoj budućnosti, rekao je Michael sa Instituta za studije nacionalne sigurnosti Izraela i bivši zvaničnik u ministarstvu zaduženom za strateška pitanja te zemlje.