Hakeri ponovo napali frižidere širom Europe, mogu li "provaliti" i u vaš?

Hakeri su jučer napali rashladne sisteme supermarketa u nekoliko evropskih zemalja, zbog čega su temperature u hladnjacima i zamrzivačima naglo porasle, a trgovine su morale bacati hranu. U pojedinim trgovinama temperatura je dostigla čak 50 stepeni Celzijusa.

Napadi su zabilježeni u Švedskoj, Belgiji, Luksemburgu, Irskoj, Estoniji i drugim evropskim državama. Sličan napad prošlog mjeseca pogodio je stotine trgovina u Francuskoj, gdje su se rashladni uređaji zagrijavali do 50 stepeni, što je uzrokovalo kvarenje hrane, a u nekim slučajevima i požare, piše Reuters.

Zamrzivači opet meta napadaHakeri napali supermarkete u šest zemalja, zamrzivače zagrijali na 50 stepeni

Među pogođenim trgovinama nalaze se supermarketi lanaca ICA i Coop u Švedskoj te Delhaize i Carrefour u Belgiji. Probleme su prijavile i trgovine u Irskoj, Estoniji, Luksemburgu, Nizozemskoj i Finskoj.

U jednom švedskom supermarketu svi zamrzivači dostigli su temperaturu od 50 stepeni. Zaposlenici su morali baciti velike količine hrane, a voditeljica trgovine rekla je Reutersu da je sve uništeno.

Slični problemi pojavili su se i u američkim vojnim bazama tokom augusta. Tamo su misteriozni kvarovi zamrzivača uzrokovali propadanje zaliha hrane, a Pentagon istražuje mogućnost da je riječ o hakerskim napadima.

Američke vlasti još nisu utvrdile jesu li ti incidenti povezani s napadima na evropske supermarkete.

U teoriji mogu. Svaki uređaj povezan s internetom, direktno ili putem aplikacije, usluge u oblaku ili kućne mreže, može postati meta kibernetičkog napada ako ima sigurnosni propust koji napadači mogu iskoristiti.

To ne znači da je svaki pametni frižider lako hakirati. Rizik zavisi od načina povezivanja, sigurnosti softvera, postavki uređaja i toga izdaje li proizvođač redovne sigurnosne nadogradnje.

Još 2015. godine istraživači su na hakerskoj konferenciji u Las Vegasu demonstrirali kako se može kompromitirati Samsungov pametni frižider i presretati dio internetskog prometa povezanog s uređajem.

Hakerima pritom često nije cilj sam frižider. Mogu pokušati ukrasti podatke, poremetiti rad uređaja ili ga iskoristiti za pristup drugim uređajima povezanim na istu mrežu.

Najviše su izloženi uređaji povezani s internetom kojima se može upravljati na daljinu, posebno ako imaju slabu zaštitu ili zastarjeli softver.

Među njima su sigurnosne kamere, alarmni sistemi, pametne brave, termostati i sistemi centralnog grijanja. Ranjivi mogu biti i pametni frižideri, pećnice i mašine za veš, ako imaju internetsku vezu.

Čak i neke električne četkice za zube danas nude povezivanje s internetom, najčešće putem aplikacije koja prati način i trajanje pranja zuba.

Ipak, kućanski uređaji nisu najčešća meta. Prema podacima industrije kibernetičke sigurnosti, više od tri četvrtine napada na uređaje povezane s internetom usmjereno je na rutere.

Ruteri su posebno zanimljivi napadačima jer povezuju uređaje s internetom i upravljaju prometom unutar kućne mreže.

Ako uspiju iskoristiti sigurnosni propust, napadači mogu pokušati prikupljati informacije ili preuzeti kontrolu nad pojedinim funkcijama uređaja.

Hakirana sigurnosna kamera može im omogućiti da vide šta se događa u domu. Uređaj s mikrofonom može se zloupotrijebiti za prisluškivanje, a kompromitirani ruter za nadzor dijela mrežnog prometa.

Ako uređaj omogućava daljinsko upravljanje, hakeri mogu pokušati mijenjati njegove postavke, uključivati ga i isključivati ili vlasniku onemogućiti pristup korisničkom računu.

Kod termostata to može značiti neželjene promjene temperature grijanja, dok kod frižidera i zamrzivača može dovesti do prestanka pravilnog hlađenja i kvarenja hrane.

U ozbiljnijim slučajevima napadači mogu iskoristiti slabo zaštićen uređaj kao ulaznu tačku za napad na druga računala i sisteme unutar iste mreže.

Mogu li hakeri preuzeti kontrolu nad automobilima?
Istraživači kibernetičke sigurnosti već su pokazali da i automobili povezani s internetom mogu imati ozbiljne sigurnosne propuste.

Godine 2015. istraživači su na daljinu preuzeli kontrolu nad pojedinim funkcijama Jeepa tokom vožnje. Iskoristili su ranjivost multimedijalnog sistema povezanog s internetom, što je dovelo do povlačenja oko 1,4 miliona vozila radi sigurnosnih nadogradnji.

Gotovo deset godina kasnije drugi istraživači otkrili su propust koji je omogućavao praćenje, otključavanje i pokretanje određenih modela Kijinih automobila, i to uz poznavanje registarske oznake vozila.

O ranjivosti su obavijestili proizvođača, koji je problem uklonio tokom narednih nekoliko mjeseci. Nema dokaza da je taj propust bio iskorišten u stvarnim napadima.

Savremeni automobili imaju brojne sigurnosne mehanizme, pa preuzimanje kontrole nad jednom njihovom funkcijom ne znači automatski da napadač može upravljati cijelim vozilom.

Kibernetički napadi mogu ugroziti i kritičnu infrastrukturu, uključujući elektroenergetske mreže i sisteme vodosnabdijevanja.

Takvi sistemi u pravilu imaju više nivoa zaštite, posebne mehanizme nadzora i strožije sigurnosne zahtjeve od običnih kućanskih uređaja.

To ih ne čini imunim na napade, ali znači da je njihova zaštita drugačija i složenija od zaštite pametnog frižidera ili kamere povezane s kućnim Wi-Fi ruterom.

Rizik postoji i kod drugih složenih sistema, uključujući avione, no oni imaju posebne sigurnosne mehanizme i rezervne sisteme namijenjene sprečavanju opasnih posljedica pojedinačnih kvarova.

Jedna od najvažnijih mjera zaštite jeste promjena fabrički postavljenih lozinki. Ako više uređaja koristi istu lozinku, njeno otkrivanje može napadaču olakšati pristup drugim korisničkim računima.

Preporučuje se uključiti dvofaktorsku autentifikaciju gdje god je dostupna te redovno instalirati sigurnosne nadogradnje softvera.

Posebnu pažnju treba posvetiti uređajima za koje proizvođači više ne izdaju sigurnosne nadogradnje. Njih je poželjno zamijeniti ili, kada je to moguće, isključiti iz internetske mreže.

Korisno je i odvojiti pametne kućanske uređaje od računara i mobitela na zasebnu kućnu mrežu, ako ruter podržava takvu mogućnost.

Ako uređaju internetska veza nije potrebna za osnovni rad, povezivanje se može isključiti. Time se smanjuje broj mogućih ulaznih tačaka koje napadači mogu pokušati iskoristiti, prenosi Hina.